Uloga depresivnosti roditelja i roditeljske samoefikasnosti u povezanosti ekonomske prilagodbe i depresivnosti adolescenata

Abstract

Polazeći od teorijskih postavki modela obiteljskog stresa cilj je rada bio empirijski provjeriti ostvaruje li ekonomska prilagodba obitelji svoj učinak na izraženost depresivnost kod adolescenata izravno i/ili neizravno, učincima na depresivnost roditelja i osjećaj roditeljske samoefikasnosti. U radu su analizirani podatci prikupljeni od adolescenata (N=247) koji žive u dvoroditeljskim obiteljima te obaju njihovih roditelja, a u okviru projekta "Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece". Djeca su procijenila svoju depresivnost, a roditelji svoju depresivnost i roditeljsku samoefikasnost te ekonomsku prilagodbu obitelji. Kako bi se provjerilo postojanje izravnog i neizravnog učinka otežane ekonomske prilagode obitelji na izraženost depresivnosti kod adolescenata, provedene su dvije serijalne medijacijske analize (jedna na uzorku očeva i jedna na uzorku majki) u PROCESS makrou za SPPS. Rezultati tih analiza pokazali su kako otežana ekonomska prilagodba obitelji izravno i neizravno, samo preko izražene depresivnosti majke i smanjenog osjećaja roditeljske samoefikasnosti majke, pridonosi izraženijoj depresivnosti kod adolescenata. Neizravan serijalni učinak ekonomske prilagode obitelji na depresivnost adolescenata, putem depresivnosti i roditeljske samoefikasnosti oca, nije se pokazao značajnim. Nalazi rada upućuju na različite procese kojima ekonomska prilagodba obitelji djeluje na ponašanje i doživljavanje roditelja i adolescenata.

Using Family Stress Model in Predicting the Risk for Abuse of Adolescents

“…Pojedine veze Modela obiteljskoga stresa provjeravane su i u hrvatskom kontekstu istraživanjem povezanosti ekonomskih poteškoća sa životnim zadovoljstvom adolescenata (Raboteg-Šarić i sur., 2009), s internaliziranim i eksternaliziranim problemima kod adolescenata (Ajduković i Rajhvajn Bulat, 2012), kao i povezanosti s emocionalnom i ponašajnom školskom uključenosti djece (Batinić, Bošnjaković i Merkaš, 2018), istraživanjem povezanosti obiteljskih stresora s primjenom nasilnih odgojnih postupaka (Rajter, 2013) te istraživanjima o rizičnim i zaštitnim čimbenicima za djecu i roditelje koji žive u ekonomskim poteškoćama, poput uloge socijalne podrške roditeljima u odnosu između ekonomskih poteškoća i odgojnih postupaka (Ajduković i sur., 2018b; Raboteg-Šarić i Pećnik, 2006); uloge nade, samopoštovanja i socijalne podrške u odnosu doživljenoga ekonomskog pritiska i zadovoljstva životom adolescenata (Brdovčak, Merkaš i Šakić Velić, 2018; Raboteg-Šarić i sur., 2009) te uloge depresivnosti roditelja i roditeljske samoefikasnosti u povezanosti ekonomske prilagodbe obitelji i depresivnosti kod adolescenata (Anđelinović, Vrselja i Merkaš, 2017).…”

Obiteljski odnosi i roditeljstvo u obiteljima različitog prihoda: kako je život u visokom riziku od siromaštva povezan s funkcioniranjem obitelji adolescenata?

“…Ajduković, Rajter i Rezo, 2017.;Sušac, Skokandić, Rimac i Družić Ljubotina, 2017.). Uz navedene istraživačke projekte znanstvenika Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su, očekivano, imali i imaju vodeću ulogu u istraživanjima koja omogućavaju bolje razumijevanje obilježja, odrednica, posljedica i neposrednih i dugoročnih ishoda siromaštva djece u hrvatskom kontekstu, nezaobilazan je i istraživački doprinos Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje je financiralo 2016. godine znanstveni projekt »Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece« (Anđelinović, Vrselja, Merkaš, Pandžić, 2016.;Anđelinović, Merkaš, Brdovčak i Matijaš, 2017. ) te istraživanje Stubbsa, Ledića, Rubila i Zrinščaka (2017.)…”