Theoretical Conceptualisation of Collective Memories in Sociology and Related Social Sciences

Abstract

Kolektivna sjećanja interdisciplinarni su koncept te, osim što su predmet interesa sociologa, sadržajno koegzistiraju u drugim znanostima i disciplinama kao što su povijest, politologija, psihologija, antropologija, studiji kultura. Kada uzmemo u obzir niz znanosti i studija koje se kolektivnim sjećanjima bave, ubrzo postaje jasno kako su ona akademski bogato i plodno polje, no još su i danas vrlo evazivno polje kojemu manjka jasnih znanstvenih fokusa te sistemske evaluacije problema, pristupa i predmeta istraživanja. Stoga je svrha ovog rada razmotriti koncept kolektivnih sjećanja u odnosu na njegovu primjenu u sociologiji i srodnim društvenim znanostima. S ciljem konceptualnog izoštravanja teorijskog alata kolektivnih sjećanja, u radu se razmatraju definicije J. Olicka (Olick, 1999; Olick, Vinitzky-Seroussi i Levy, 2011b), A. Confina (1997) i B. French (2012). Kolektivna sjećanja sagledavaju se kao dinamičke i promjenjive strukture značenja o prošlosti za koje se interes pojavljuje zbog potreba o tome u sadašnjosti, odnosno kao odgovor na društvene i političke faktore u sadašnjosti. Nadalje, kolektivna sjećanja konstruiraju se na raznim društvenim razinama koje su hijerarhijski određene te se sjećanja istodobno predstavljaju, interpretiraju i prihvaćaju među društvenim akterima među kojima političke elite imaju primat nad njihovim tumačenjima, a ostali društveni akteri teže artikuliraju svoj glas na tzv. bojnom polju memorije.Ključne riječi: kolektivna sjećanja, politika sjećanja, sociologija, identitet, odnosi moći u društvu

Dark Shades of Istria

“…Authorities try to control/guide media at the time of conflicts/wars (Katz & Liebes, 2007, pp. 162-163), which apparently continues in the post-conflict period -see also Benčić (2016) for a memory aspect. In such circumstances, individual/personal memories are connected with the memories suggested in the master narrative (Melchior & Visser, 2011, p. 35), which is linked to the national/state identity transferred between generations, individuals and different groups in society (Gruzina, 2011, p. 404).…”

Europeizacija i europski identitet između kulture sjećanja i kulture zaborava

“…Nadalje, kolektivno sjećanje može se razumjeti kao društveno sjećanje, javno sjećanje (kojemu je suprotstavljeno vernakularno sjećanje), kulturno i komunikacijsko sjećanje... (usp. Benčić, 2016). Konačno, kako sumira Adriana Benčić pozivajući se na radove Jeffreya Olicka (1999), Brigittine French (2012) i Alona Confina (1997),…”