The Student, the Professor and the Player: Usage for Gamification and Serious Games in Academic Education – A Survey

Laskowski, Maciej; Borys, Magdalena

doi:10.21125/edulearn.2016.1645

Cited by 3 publications

(2 citation statements)

References 0 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Dosad je igrifikacija najviše istražena u kontekstu visokog obrazovanja (npr. de Byl, Hooper, 2013;Jensen, 2016;Laskowski, Borys, 2016;Ortiz et al, 2016), dok su istraživanja povezana s nižim razinama obrazovanja rijetka i recentna (npr. Isayama et al, 2016;Jagušt et al, 2017).…”

Section: Uvodunclassified

“…Usporedimo li rezultate ovog istraživanja sa sličnim istraživanjem provedenim u Poljskoj među 34 akademska nastavnika (Laskowski, Borys, 2016), možemo uočiti sličnosti u razlozima korištenja i nekorištenja igrifikacije. Obje skupine nastavnika igrifikacijom ponajprije žele povećati motivaciju učenika te svoje nastavne sate učiniti atraktivnijima, a to rade jer žele eksperimentirati s tehnikama poučavanja.…”

Section: Slika 10 Razlozi Za Neprimjenu Igrifikacijeunclassified

See 1 more Smart Citation

Korištenje i stavovi nastavnika o igrifikaciji u osnovnim i srednjim školama

Vukovac

Škara²,

Hajdin

2018

Zb. Veleuč. Rij. (Online)

View full text Add to dashboard Cite

Tijekom posljednjih nekoliko godina koncept igrifikacije je, zbog svog utjecaja na motivaciju i angažman učenika, privukao veliku pažnju znanstvenika i učitelja. Ovaj obrazovni pristup, koji uključuje mehanike igara koje se primjenjuju u nastavnom radu, uglavnom je istražen u kontekstu visokog obrazovanja dok su istraživanja povezana s nižim razinama obrazovanja rijetka. U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja provedenog među 124 učitelja iz tri osnovne i dvije srednje škole u Hrvatskoj. Učitelji su ispitivani o korištenju igrifikacije u svom nastavnom radu kao i o stavovima prema igrifikaciji općenito. Rezultati istraživanja daju uvid u profile učitelja koji koriste ili ne koriste igrifikaciju u realizaciji nastave te identificiraju mehanike i aplikacije koje se koriste. Prikazana su mišljenja učitelja o tome koji su razlozi za (ne)uvođenje igrifikacije u nastavu. Prema rezultatima istraživanja moguće je zaključiti kako je manje od polovine ispitanika upoznato s konceptom igrifikacije, te ga primjenjuje u svom radu. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina učitelja upoznala s konceptom igrifikacije na osobnu inicijativu. Bodovi, zadaci i priče su mehanike igrifikacije koje ispitanici najčešće primjenjuju u svom radu. Predmeti u kojima ispitanici najčešće koriste igrifikaciju su matematika, hrvatski jezik te strani jezici. Također, ispitanici se u visokom postotku slažu s učincima i utjecajima igrifikacije na motivaciju te angažman učenika, koji predstavljaju prednosti igrifikacije. Kao razloge za nekorištenje igrifikacije ispitanici navode nedostatak vremena i formalne razloge, dok kao razloge za korištenje igrifikacije navode povećanje motivacije i angažmana učenika, što je zapravo i cilj koncepta igrifikacije.

show abstract