2017
DOI: 10.7251/gsfbl2014063m
|View full text |Cite
|
Sign up to set email alerts
|

Struktura Krošanja U Kulturama Crnog Bora U Teslićkom Šumskoprivrednom Području

Abstract: Izvod: U radu je prezentovana analiza strukure krošanja u kulturama crnog bora u Tesli kom šumskoprivrednom podru ju. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama (51-60 godina) koje u dosadašnjem periodu nisu prore ivane, dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provo ene mjere njege. Na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provo ene mjere njege broj stabala po hektaru iznosi 389 a u neprore ivanim sastojinama 1282. Prosje na površina horizontalne projekcije kroš… Show more

Help me understand this report

Search citation statements

Order By: Relevance

Paper Sections

Select...
1

Citation Types

0
0
0
2

Year Published

2022
2022
2023
2023

Publication Types

Select...
2

Relationship

1
1

Authors

Journals

citations
Cited by 2 publications
(2 citation statements)
references
References 2 publications
(2 reference statements)
0
0
0
2
Order By: Relevance
“…Pod kulturama crnog i bijelog bora je površina od 5549,3 ha, odnosno 95% površine pod kulturama u navedenom području. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama koje u dosadašnjem periodu nisu adekvatno uzgojno tretirane (prorjeđivane), dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provođene mjere njege (Jović, 2012).…”
Section: Materijal I Metod Rada / Materials and Methodsunclassified
“…Pod kulturama crnog i bijelog bora je površina od 5549,3 ha, odnosno 95% površine pod kulturama u navedenom području. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama koje u dosadašnjem periodu nisu adekvatno uzgojno tretirane (prorjeđivane), dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provođene mjere njege (Jović, 2012).…”
Section: Materijal I Metod Rada / Materials and Methodsunclassified
“…БиХ у вези с интродукцијом четинара различитих провенијенција алохтоних врста са циљем унапређења производности шумских култура(Pintarić 1958(Pintarić , 1989(Pintarić , 2000 Говедар и сар. 2000;Ibrahimspahić et al 2006;Jović 2012). Постоје добри резултати на основу утврђеног стања и проведених анализа о врло успјешном и брзом порасту и развоју алохтоних врста (боровац, дуглазија и џиновска јела), а добре производне резултате постижу ариш и Панчићева оморика, који захтијевају специфичне станишне прилике у односу на локалне услове(Pintarić 2000).…”
unclassified