Skin Protection at Work in Croatian Hairdressers (Results of the Evahair Questionnaire Developed Within the Eu Project „Safehair“)

Abstract

Frizeri su prepoznati kao zanimanje koje uključuje značajne zdravstvene rizike, ponajviše za kožu. Od 2010. do 2012. provodio se EU-ov projekt SafeHair s ciljem razvoja zdravstvenih standarda i standarda mjera zaštite na radu za sprečavanje profesionalnih kožnih bolesti u frizerstvu, u kojem su sudjelovali i suradnici iz Hrvatske. Cilj je ovog rada utvrditi trenutačno stanje zaštite kože na radu hrvatskih frizera. Prikupljanje podataka provedeno je ispunjavanjem EvaHair upitnika, koji je sastavljen u sklopu projekta SafeHair. Analizirano je ukupno 213 upitnika. Među ispitanicima je bilo 133 (64 %) vlasnika salona, 46 (22 %) zaposlenika te 31 (14 %) frizerski učenik. Trideset šest (17 %) ispitanika potvrdilo je da je u protekle tri godine u njihovu salonu bilo slučajeva kožnih tegoba, a gotovo svi ispitanici (98 %) smatraju da je prevencija profesionalnih kožnih bolesti vrlo važna. Utvrđen je velik udio (40 % do 50 %) neodgovorenih pitanja o provođenju procjene opasnosti. Rukavice se najviše koriste prilikom tretiranja kose kemikalijama (88 %), a rijetko se koriste prilikom pranja kose (13 %). Iako su dostupne većini ispitanika (95 %), njih 32 % iskazalo je da ima problema s nošenjem rukavica, većinom zato što ograničavaju osjet opipa. Frizeri s >30 godina radnog staža značajno češće koriste rukavice pri pranju i šišanju kose u usporedbi s frizerima s <30 godina radnog staža (P<0,05). Obuka frizera o zaštiti kože češće je zastupljena (39 %) od obuke o zaštiti dišnih putova (15 %) te mišića i zglobova (18 %). Najviše ispitanika iskazalo je potrebu za pomoći pri korištenju zakona i informiranju o proizvodima (57 %) te obavljanju procjene opasnosti (49 %). Rezultati upućuju na potrebu daljnjeg rada na edukaciji frizera o zdravstvenim rizicima njihova radnog mjesta te o mjerama zaštite na radu i njihovoj implementaciji. Edukaciju iz područja zaštite na radu te primjenu mjera zaštite na radu potrebno je provoditi tijekom redovitog školovanja i u obliku trajne edukacije frizera. KLJUČNE RIJEČI: edukacija, kontaktni alergeni, kožni iritansi, profesionalni kontaktni dermatitis, procjena opasnosti na radnome mjestu, osobna zaštitna sredstva, rad na siguran načinKujundžić Brkulj M, and Macan J. SKIN PROTECTION IN HAIRDRESSERS Arh Hig Rada Toksikol 2013;64:295-303 Frizeri su prepoznati kao zanimanje koje uključuje značajne zdravstvene rizike, ponajviše za kožu (1, 2). Rizik od kožnih bolesti u frizera vezan je uz svakodnevnu izloženost brojnim čimbenicima s nadražujućim i senzibilizirajućim djelovanjem na kožu. Rad u vodi uz kontakt sa sapunom, šamponom i regeneratorom radni su uvjeti s poznatim nadražujućim djelovanjem na kožu koji, nakon opetovanih izloženosti, dovode do razvoja iritativnog kontaktnog dermatitisa šaka. Brojni kemijski sastojci boja za kosu, izbjeljivača, kemikalija za trajno kovrčanje, ali i šampona i preparata za njegu kose, senzibilizirajuće djeluju na kožu izazivajući pojavu alergijskog kontaktnog dermatitisa. Kao najčešći profesionalni frizerski alergeni pri tom se spominju parafenilendiamin, amon...

Interactions of noise and urban greenery with special reference to biodiversity

“…Tako je 1972. godine Svjetska zdravstvena organizacija buku proglasila jednim od vodećih javno zdravstvenih problema zbog ugrožavanja akustične kvalitete okoliša, premda je buka od tada bila relativno zanemarivana kao ekološki problem. Poznata je i činjenica kako je buka u današnjem svijetu sve prisutnija i da se ne može u cijelosti eliminirati (Kujundžić Brkulj, 2020). Buka okoliša u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine, 30/2009, 55/2013, 153/2013, 41/2016, 114/2018i 14/2021, prema, Ahac i sur., 2022.…”

“…Kod dugotrajne izloženosti buci dolazi do intenzivnijeg lučenja adrenalina što dovodi do pojačavanja štetnih učinka ostalih uzročnika stresa. Posljedice navedenog se očituju u pojavi niza zdravstvenih teškoća (suženje krvnih žila, povišeni krvni tlak, broja otkucaja srca, problema s hormonskim sustavom i unutarnjim organima i dr. (Kujundžić Brkulj, 2020). Neka su istraživanja pokazala da se svaki treći stanovnik EU žali na poremećaj sna zbog noćne buke koja prelazi razinu od 55 dB(A).…”

Zdravstveni pregledi učenika prije upisa u frizersku strukovnu školu

“…); (prema Frimat, Boughattas i Even (2015. )), koju bismo mogli primijeniti i na naše učenike kandidate za upise u frizerski smjer (poslovi s velikim rizikom), uz dodatak informiranja i edukacije te primjene mjera zaštite na radu za učenike u zelenoj zoni, s obzirom na rezultate dosadašnjih studija koji ukazuju na lošu informiranost o rizicima radnog mjesta i nedostatnu primjenu osobnih zaštitnih sredstava kod frizerskih učenika i frizera u RH (Samardžić i sur., 2016., Kujundžić-Brkulj i Macan, 2013. Iako je postojanje AD kao povećani rizik za razvoj kasnijeg ekcema šaka bio predmet rasprava, u nedavnoj metaanalizi Ruff i suradnici (2018.)…”