Sex Hormones and Cognitive Functioning of Women

Abstract

U radu se raspravlja o organizirajućim i aktivirajućim učincima spolnih hormona te o njihovu utjecaju na kognitivno funkcioniranje. Dosadašnja su istraživanja pokazala spolne razlike u nekim specifi čnim kognitivnim sposobnostima. Žene su u prosjeku bolje u verbalnoj fl uentnosti, perceptivnoj brzini i točnosti, kao i fi nijoj motorici, dok su muškarci u prosjeku bolji u prostornim i matematičkim sposobnostima. Ove razlike u kognitivnom funkcioniranju dovode se u vezu s izlaganjem mozga fetusa različitim razinama spolnih hormona tijekom prenatalnog života. Studije na skupinama rođenim s genskim poremećajima, kao što su sindrom neosjetljivosti na androgene, kongenitalna adrenalna hiperplazija i Turnerov sindrom također upućuju na organizirajuće učinke spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje. Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da povišene razine ženskih spolnih hormona u kasnoj folikularnoj i/ili lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa potenciraju tipičan ženski kognitivni obrazac funkcioniranja, koji karakterizira veća učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju žene. Niske pak razine ovih hormona, koje karakteriziraju menstrualnu fazu ciklusa, potenciraju tipičan muški obrazac funkcioniranja, koji uključuje bolju učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju muškarci. U radu se također raspravlja o metodološkim razlikama u dosadašnjim istraživanjima organizirajućih i aktivirajućih učinaka spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje, kao i o smjernicama za buduća istraživanja. Arh Hig Rada Toksikol 2009;60:363-374 KLJUČNE RIJEČI: aktivirajući učinci, estrogen, menstrualni ciklus, organizirajući učinci, progesteron, spolne razlike, testosteron Šimić N, Gregov Lj. SEX HORMONES AND COGNITIVE FUNCTIONING OF WOMEN SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNOM FUNKCIONIRANJUIako dosadašnja istraživanja nisu pokazala spolne razlike u općoj inteligenciji, nađene su spolne razlike u nekim specifičnim kognitivnim sposobnostima. Tako su žene u prosjeku bolje u verbalnoj fl uentnosti, perceptivnoj brzini i točnosti te u prepoznavanju lica (1). Kada je riječ o verbalnim sposobnostima, razlike nisu nađene u testovima rječnika, kao ni verbalnog rezoniranja (2). Iako žene u prosjeku postižu bolje rezultate u zadacima brzog povezivanja ili identifi kacije određenih podražaja, razlike između spolova su malene te iznose između 0,5 i 1 standardne devijacije (3). Za razliku od žena, muškarci su u prosjeku bolji u prostornim relacijama, u zadacima mentalne rotacije, gađanja i praćenja mete te u matematičkom rezoniranju (1). Najveće razlike postoje u prostornim sposobnostima, a javljaju se još prije puberteta. Veća učinkovitost muškaraca u usporedbi sa ženama u izvođenju trodimenzionalnih zadataka mentalne rotacije utvrđena je u studijama na pripadnicima različitih etničkih skupina 40 različitih zemalja. Njihova prednost u zadacima gađanja i praćenja mete objašnjava se točnijom koordinacijom prostornih ciljeva s pokretima ruku velike amplitude.