“…Analiza sadržaja radova objavljenih u nacionalnim časopisima međunarodnog značaja pokazala je da se interesovanje domaćih istraživača za upravljanje migracijama kreće od apstraktnih razmatranja prirode migracija i granica iz domena političke teorije i filozofije (Đorđević, 2008, 2017Vasiljević, 2017), preko uopštenijih analiza politike upravljanja migracijama (Knežević i Vidanović 2011;Bobić i Babović, 2013) i usaglašenosti sa tzv. evropskim standardima (Brkić i Stanković, 2012;Stevandić, 2019), do konkretnijih analitičkih razmatranja bezbednosnih posledica migracionih tokova (Glušac, 2014;Simeunović, 2018;Cvetković i Vujović, 2019). Ključan pregledni rad koji pretenduje da ponudi sistematske uvide u različite aspekte migracija u Srbiji (Bobić i Babović, 2013) analizira i regularne (kretanje radnika, porodična spajanja, studiranje, traženje azila, readmisiju i dr) i neregularne migracije, ali treba skrenuti pažnju na temeljne promene u migracionim trendovima nakon početka migrantske krize (2015) i početka pandemije COVID-19 (2019).…”