AntIčkA ProStornA SItuAcIjA I rAnoSrednjovjekovne IntervencIje crkva Svetog Mateja, koja se do 1881. godine 1 nalazila tik uz južni ulaz u splitsku katedralu, interpolirana je, u smjeru istok-zapad, između periptera i temenosa dioklecijanova mauzoleja, na stranici vanjskog oktogona okrenutoj prema jugu (sl. 1). Sjeverni perimetralni zid crkve zauzeo je tri interkolumnija periptera: prostor između četiri korintska stupa zapunjen je ziđem do otprilike tri četvrtine visine stupovlja.2 time je stvoren sjeverni obodni zid crkve, dok je južni obodni zid činio postojeći temenos. Zapadni je zid interpoliran poprečnim zapunjavanjem prostora ravnim ziđem između podija mauzoleja i temenosa. Isti postupak je proveden i na istočnoj strani; no, budući da je na toj strani pravilno orijentirane crkve predviđena apsida, zid (kojim je zapunjen prostor krajnjeg istočnog interkolumnija) je u tom segmentu za oko pola metra uvučen prema jugu, oblikujući tako nepravilnu pravokutnu vanjsku apsidu. crkva je tako u konačnici dobila izgled uskog, izduženog, nepravilnog pravokutnika s neznatno užom, pravokutnom apsidom na istoku. jednobrodna crkva je bila dovoljno uska za sigurnu konstrukciju bačvastog svoda, kojim je presvođena.Izvorni četverokutni temenos mauzoleja bio je omeđen sa zapadne strane arhikolonatom peristila, dok ga je na ostalim trima stranama tvorio zid, zatvarajući ukupan prostor približne površine 1365 m 2 . Svi potezi zida temenosa, sjeverni i južni (39 m), kao i istočni (35 m) debljine su 1.45 m te izvorno raščlanjeni nišama, naizmjenično polukružnim i pravokutnim. ove su međusobno razmaknute 4.27 m te postavljene u ravnomjernoj visini od približno 2 m nad razinom popločenja. visina sâmih niša iznosi 2.62 m. temenos je, pak, u visini sačuvanoj još koncem 19. stoljeća iznosio 6.36 m.3 Sjeverni i južni potez temenosa udaljeni su od baze mauzoleja 2.18 m, a istočni tek 1.19 m. 4 Pravokutne baze kosa profila pronađene unutar temenosa, kako proizlazi iz nalazâ, aplicirane na svim trima njegovim stranama, 5 omogućile su j. Marasoviću da s razlogom pretpostavi postojanje ukrasa koji su artikulirali nutrinu zida temenosa. visinu gornjeg zaključka tog dekorativnog pojasa Marasović je utvrdio pronalaskom arhitrava i friza ukrasnog vijenca na koti 12.10 do 13.35 m in situ na kraćem zidu zapadnog temenosa. 6 Pošto se vrh zida temenosa s arkadama peristila dodiruje na koti od 15.85 m, proizlazi da je gornji zaključak temenosa nadvisivao ukrasni vijenac za oko 2.5 m. ukupnost ovih elemenata omogućila je istraživačima da idejno rekonstruiraju "ukrasni vijenac koji je ukrašavao zid temenosa poput vijenca u unutrašnjosti Mauzoleja -dijelom oslonjen na stupove, a dijelom ugrađen u sami zid nad nišama" (sl. 2a-b
