Samoprocjena stresa i primjena strategija suočavanja sa stresom kod studenata preddiplomskog stručnog studija Sestrinstva

Abstract

Uvod: Vrijeme studiranja označava veliku stepenicu prema osamostaljenju i putu odrastanja. Tijekom tog vremena studenti se suočavaju s brojnim životnim pitanjima i raznim pritiscima sa svih strana. U tom periodu postoje mnogi stresori koji djeluju na studente. Razina stresa, kao i strategije koje studenti upotrebljavaju za suočavanje sa stresom, iznimno su važni za prevenciju nastanka mnogih bolesti i poremećaja kojima je stres jedan od mogućih uzroka. Cilj istraživanja: Cilj je ovog rada ispitati razinu stresa kod studenata prve i treće godine redovnog preddiplomskog stručnog studija Sestrinstvo u Rijeci te identificirati najčešće oblike suočavanja sa stresom kod sudionika istraživanja. Sudionici i metode: U ispitivanje su uključeni studenti sestrinstva prve i treće godine redovnog preddiplomskog stručnog studija Sestrinstvo u Rijeci. Ukupno su sudjelovala 44 sudionika. Za provođenje istraživanja koristila se anonimna online anketa. Podaci prikupljeni anketiranjem sudionika obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Rezultati: Prema rezultatima istraživanja, sudionici prijavljuju visoku razinu stresa koja je podjednaka kod studenata prve i treće godine. Sudionici se također, bez obzira na godinu studija, podjednako koriste određenim strategijama suočavanja. Kao način rješavanja problema i suočavanja sa stresom sudionici najčešće planiraju rješavanje problema, pozitivno ga nastoje sagledati, aktivno se nose s problemom te traže instrumentalnu i emocionalnu podršku. Zaključak: Istraživanje pokazuje da su sudionici, bez obzira na poželjne strategije suočavanja sa stresom, pod značajno visokom razinom stresa. Postojeći načini suočavanja ne pokazuju se dovoljnima za uspješno smanjenje stresa. Uzimajući u obzir spoznaju da stres negativno djeluje na razna područja funkcioniranja te da može imati značajne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, ukazuje se potreba za ozbiljnijim shvaćanjem postojanja stresa kod studenata i daljnjim istraživanjima u ovom području. Pritom je primarno usmjeriti se na načine njegove prevencije.

Bible in Croatian Glagolitic sermons – the case of Senj Korizmenjak (1508)

“…112 Kako je uočio Žagar u istraživanju Kožičićeve leksičke strategije, te se riječi pojavljuju razmjerno često, pa se mogu dobro iskoristiti za naglašavanje crkvenoslavenskoga tona u tekstu, a osim toga čine zatvoren, malen i time dobro poznat skup riječi. 113 Takve riječi dakle kod Kožičića pripadaju crkvenoslavenskomu registru, iako ih Kožičić ipak nastoji uravnotežiti smjenjujući ih mjestimice njihovim hrvatskim varijantama. 114 Nasuprot tome, priređivači SK u tom dijelu leksika teže izbjegavanju crkvenoslavenskih elemenata, osim u slučaju doslovnoga preuzimanja citata.…”