Profesionalni Stres Kod Socijalnih Radnika: Izvori Stresa I Sagorijevanje Na Poslu

Abstract

Profesionalni stres je pojava kojoj su nerijetko izloženi stručnjaci pomagačkih profesija, u koje se ubrajaju i socijalni radnici. Neusklađenost između zahtjeva vezanih uz posao i okoline, odnosno nemogućnosti da se tim zahtjevima udovolji dovode do profesionalnog stresa. Jedan od njegovih krajnjih negativnih ishoda je sagorijevanje na poslu, koje se najšire može shvatiti kao proces koji dovodi do potpune profesionalne iscrpljenosti i u konačnici može rezultirati apatijom. Cilj ovog rada je dati uvid u istraživanja o izvorima stresa i sagorijevanju na poslu kod socijalnih radnika, s posebnim osvrtom na nalaze relativno rijetkih domaćih istraživanja, te pokušati objediniti najčešće nalaze o izvorima stresa i sagorijevanju na poslu kod socijalnih radnika. Ključne riječi: profesionalni stres, izvori stresa, sagorijevanje na poslu, socijalni rad.1 Doc.dr.sc. Olja Družić Ljubotina, socijalna radnica, e-mail: olja_druzic@ya-hoo UVODDanas područje socijalnog rada ne obuhvaća samo područje socijalne skrbi i rješavanje socijalnih problema, već ono u širem smislu podrazumijeva socijalne intervencije koje zahtijeva socijalna politika i socijalni razvoj. Zbog navedenog, socijalni radnici imaju vrlo važnu ulogu u prevenciji i rješavanju pojedinačnih i grupnih socijalnih problema. Od stjecanja neovisnosti u Republici Hrvatskoj potreba za socijalnim radom osjetno je povećana, i to iz dva osnovna razloga. S jedne strane, zbog ratnih stradanja većina ljudi dospjela je u tešku životnu situaciju u kojoj im je bila potrebna pomoć. S druge strane, prelazak iz socijalističkog sustava na tržišno gospodarstvo i pluralističko društvo uzrokovalo je pojačanu socijalnu diferencijaciju, pa su se s tim u vezi pojavili mnogi socijalni problemi koje je trebalo sustavno i stručno rješavati (Puljiz, 1997.).U tom prijelaznom razdoblju velik dio aktivnosti preuzeli su socijalni radnici, prije svega u centrima za socijalnu skrb, koji su uz svoje redovne i složene poslove (nezaposlenost, siromaštvo, narušeni odnosi u obitelji, razvodi brakova, bolest, invaliditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, psihičke teškoće, poremećaji ponaša-nja mladih i dr.), dobivali i dodatne zahtjevne obveze kao što su: rad s prognanicima i izbjeglicama, poslovi tijekom tranzicije, kompletni postupci prilikom razvoda braka, osmišljavanje nedostatnih smještajnih kapaciteta, prebačaj nekih prava i oblika iz drugih sustava i dr.Iz opisa poslova socijalnog radnika, vidljivo je da naglašena socijalna i humana dimenzija pristupanja svakom slučaju u socijalnoj skrbi nalaže visoko specijalizirane intervencije u najintimnija i najsloženija područja života pojedinaca i obitelji, a što se može negativno odraziti u osobnom i profesionalnom funkcioniranju socijalnih radnika (Kahn, 1993.;Zapf, 2002.). Centri za socijalnu skrb, u kojima je zaposlen najveći dio socijalnih radnika, danas izvršavaju oko 140 različitih poslova koji su u njihovoj nadležnosti i slove kao jedan od složenijih sustava u državi. Iako s manjkom zaposlenih, bez dovoljno potrebnih edukacija i stručnih usavršava...

Od industrijske do organizacijske psihologije: osvrt na razvoj psihologije rada u Hrvatskoj

“…profesionalno sagorijevanje i tjelesne simptome stresa. Istraživane su i osobitosti stresa u zanimanjima liječnika u hitnoj medicinskoj službi (Gregov, Kovačević i Slišković, 2011), pomoraca (Slišković, 2017;Slišković i Penezić, 2015, 2016, 2017; visokoškolskih nastavnika (Slišković, 2011;Slišković i Maslić Seršić, 2011;Slišković, Maslić Seršić i Burić, 2011), učitelja (Macuka, Burić i Slišković, 2017;Slišković, Burić, i Knežević, 2016;Burić, Penezić i Sorić, 2017) i socijalnih radnika (Družić Ljubotina i Friščić, 2014).…”

Uloga Socijalnih Radnika Zaposlenih Na Odjelima Psihijatrije I Čimbenici Koji Utječu Na Njihovu Spremnost Na Uključivanje U Superviziju

“…Navedena teme opisane su kroz kategorije i pojmove koji se u daljnjem tekstu nadopunjeni izjavama sudionika istraživanja. (11); »…podrška obitelji...« (12). Nadalje, zadaće socijalnih radnika koje su vezane uz pacijente odnose se i na »informiranje o pravima i pomoć u njihovu ostvarivanju«: »Objašnjavamo im prava.«(1); »Provjeravanja imaju li zdravstveno osiguranje, pomoć pri reguliranju tih prava...« (4,9,12); »...rješavanje smještaja izvan obitelji, postupci kod lišavanja poslovnih sposobnosti...« (8) te »savjetovanje« po izlasku iz bolnice: »Nakon liječenja nam se javi za savjet, podršku...«(9); »...obavljamo savjetodavni rad...« (20).…”

“…To bi mi bila dilema, svakodnevno se s time susrećem u radu s pacijentima, ne postoje neke određene granice, opis poslova koji je nama određen.« (21); »Moja uloga mi je dilema, mislim da bi socijalni radnici trebali biti pomagači, a ne birokrati.« (23). Neki sudionici navode dilemu vezanu uz pitanje jesu li socijalni radnici uopće nadležni te kompetentni za obavljane određenih poslova procjene stanja pacijenata te informiranja obitelji: »...da li sam ja mjerodavna za neke procjene psihičkog stanja djeteta koje dođe na opservaciju...« (11); »Pitam se kada postaviti granicu... pacijenti ispituju neke detalje o bolesti, o učinku lijeka, a to nije naša domena, imamo puno iskustva, ali se pitam da li to odraditi ili ne.« (15). Ono što ih također brine je njihov status u sustavu zdravstva: »Kako se izboriti za naš status jer smo u sustavu zdravstva neuvaženi.«(3); »…važno je da se sredi status socijalnih radnika u zdravstvu...« (7).…”

“…Sudionici kao čimbenik koji vezuju uz svoju spremnost na uključivanje u superviziju navode bojaznosti vezane uz grupne procese koji se mogu pojaviti, pri čemu izdvajaju nepovjerenje prema članovima grupe: »...da netko priča van grupe ono što kažem na superviziji...« (7); »...da, ako nešto kažem, da to dođe do šefa...«(11); »... da netko iznosi šefu šta pričamo...« (13); »...izdaja povjerenja unutar grupe...« (14), optuživanje: »...da budemo prozvani za nešto što smo napravili... da me se kazni za nešto što sam odredila...«(9); »...da me netko optuži kako radim.." (11)), kritiziranje: »...da nam kaže da nije dobro to što radimo...« (6), neuvažavanje: »...bilo bi teško da me netko ne uvaži, da me ne razumije...«(3), sukobljavanje: »...da bude konflikata...«(16) te raspad grupe: »...da krenem pa da se grupa raspadne jer su ljudi lijeni dolaziti...« (18). Socijalni radnici navode da su njihove bojaznosti vezane uz nepovjerenje prema članovima grupe.…”

Supervizija u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu

“…Autori se slažu da se brigom za mentalno zdravlje i zadovoljstvom poslom kod pomagača direktno djeluje i na veću posvećenost i kvalitetu u radu stručnjaka s neposrednim korisnicima. 22 Upravo se kao ishod supervizijskog procesa može javiti bolja briga za vlastito mentalno zdravlje, povišeni osjećaj zadovoljstva sobom, poslom i organizacijom, novo razumijevanje vlastitog ponašanja i ponašanja korisnika ili suradnika, osjećaj rasterećenja i poboljšanje profesionalnog stila rada, kvalitete rada i postignuća.…”