Populist attitudes in Croatia: first analysis with notes on conceptualisation and measurement

Abstract

This paper analyses individual-level populism in Croatia. Starting from the ideational definition of populism, the study tests to what extent the economic grievances, sociocultural and ideational explanations, respectively, reflect the average populism subscriber in Croatia. The analysis was made using hierarchical linear regression based on field survey data from 2020 (n=979). Results show how populism is mostly associated with authoritarianism, conspiratorial thinking and institutional (dis)trust. The economic grievances explanation has only marginal relevance, revealing that sociotropic perception is more important than the socioeconomic position of the individual. Furthermore, the study emphasises the importance of operationalising populism in accordance with the assumed structure of the concept. In the same vein, it is noted that populism on an attitudinal level should be separated from the concepts of thick ideologies. If this is not done with caution, the conclusions drawn are questionable, and the analytical contribution of populism is imprecisely determined.

Storm in a Teacup: Populist Attitudes and Voting for Populists in Croatia

“…Uz to, vidljivo je da je Most stranka koja je više konzervativno populistička, dok je Domovinski pokret bliži krajnjoj desnici, pri čemu u profilu te stranke supstantivni ideološki segment (desna pozicija), u razlici spram Mosta, ima primat nad populizmom (v. Norris, 2020). Isto vrijedi i za Miroslava Škoru koji je, tada kao vođa stranke i celebrity populist (Grbeša i Šalaj, 2022;2023), praktički personalizirao takvu ideološku poziciju.…”

“…Druga naknadno dodana čestica dio je ljestvice antielitističkog konspirativizma (Blanuša i Kulenović, 2018), a svojim sadržajem odgovara i političkom kinizmu odnosno poziciji narodne (popular) misli koja ističe zlouporabu političke moći i institucija (Blanuša i Bovan, 2015). Stoga, iako se ovom česticom zahvaća i konspirativizam, njen se temeljni sadržaj odnosi na antielitistički stav po kojemu određena skupina koristi političke institucije s ciljem osiguranja vlastite koristi nauštrb volje naroda zbog čega se ona koristi kao instrument populističkih stavova (Stanley, 2019;Vuksan-Ćusa, 2023) ili kao mjera odnosa prema elitama (Henjak, 2017;.…”

“…4 Ovdje je bitno napomenuti kako je sociotropska evaluacija ekonomije bitna determinanta populističkih stavova, tj. pokazuje se kako je za razvoj populističkih ideja na individualnoj razini bitnija holistička percepcija stanja ekonomije negoli objektivni pokazatelji ekonomske situacije (Anduiza, Guinjoan i Rico, 2018;Vuksan-Ćusa, 2023). No, istovremeno je moguće da učinak negativne percepcije stanja ekonomije ne bude kanaliziran kroz populističke stavove već da postoji kao izdvojen faktor biračkog ponašanja.…”

“…Naime, u proteklim godinama objavljeno je nekoliko relevantnih radova koji tematiziraju stranu ponude populizma u Hrvatskoj (primjerice, Grbeša i Šalaj, 2016;2017;Altaras Penda i Zekaj, 2019;Šalaj i Grbeša, 2022). Nasuprot tome, radovi koji se bave stranom potražnje, to jest pitanjem populističkih stavova građana, vrlo su rijetki (Vuksan-Ćusa, 2023;v. također: Raos, 2020).…”