Politička ekonomija u Levijatanu

Abstract

U magistralnoj studiji razvoja klasične političke ekonomije Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije Daga Strpića veoma važno mjesto zauzima Thomas Hobbes. Prema Strpiću Hobbes uspostavlja novi metodološki i kategorijalni okvir za razumijevanje političke zajednice u moderni. Za razliku od velike većine interpretacija Hobbesove philosophiae civilis Strpić Hobbesa ne čita samo kao utemeljitelja moderne političke teorije, nego i klasične političke ekonomije. U tekstu se političko-ekonomski aspekt Hobbesove znanosti o politici razmatra posredstvom kritičke analize dijaloga koji Strpić vodi s utjecajnim tumačenjem C. B. Macphersona. Strpić usvaja bitne elemente Macphersonove interpretacije fokusirane na e konomske pretpostavke Hobbesova političkog mišljenja, ali istovremeno odstupa od njegova razumijevanja Levijatana. Na toj se pozadini nastoji utvrditi spoznajne domete i ograničenja političko-ekonomskog čitanja Hobbesa koje dijele Strpić i Macpherson.

Europeizacija i europski identitet između kulture sjećanja i kulture zaborava

“…I dok je naspram tragičnih epizoda europske povijesti, što je kulminiralo Drugim svjetskim ratom, Europa mirovnim sporazumima te stvaranjem demokratske ustavne države izvojevala tešku bitku protiv iracionalnosti zla (usp. Arendt, 2006;Ribarević, 2004), njezina postupna poslijeratna integracija obuhvaća brojne tranzicije koje su dolazile i desetljećima nakon prvog vala demokratizacije. Svojevrsna ideja ujedinjenja, naspram pukog proširenja, u europski je diskurs unijela nove elemente sjećanja, često veoma strane nacionalnim kolektivnim sjećanjima, koja su provocirala nove dimenzije kolektivnog (primjerice, osuda totalitarnih režima, osobita senzibilnost na žrtve staljinističkog totalitarizma u istočnoj Europi, demokratizacija Španjolske, Portugala i Grčke nakon diktatura, europeizacija jugoistočne Europe kao otklon od rata i nestabilnosti).…”

Institucionalni Patriotizam ‘Organizirane Manjine’ Kao Politička Sudbina Hrvata U Bih

“…Pa tako postoji permanentni latentni sukobi između pojedinih ministarstava, s jedne strane, i općinskih tijela, s druge. 10 Ovakva birokratska situacija posebno opterećuje manjinske zajednice jer ih dodatno slabi prema unutra i vani. S jedne strane, onemogućava efikasno obavljanje administrativnih poslova na prostoru u kojem čine većinu, a s druge, dodatno slabi pregovaračku poziciju u odnosu na većinsku zajednicu.…”