Plagiranje u digitalnom dobu

Abstract

Cilj. Cilj je studije bio utvrditi koliko su studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upoznati s pojmom plagiranja, u kojoj se mjeri na nedopušten način koriste internetskim izvorima te koliko ih je u tome otkriveno.
 Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno online anketom. Za tu je svrhu korišten strukturirani upitnik koji je sadržavao nekoliko skupina pitanja. U skladu s ciljem testirane su i raspravljene četiri hipoteze. Deskriptivna statistika primijenjena je u analizi za opisivanje osnovnih značajki prikupljenih podataka, dok je inferencijalna statistika uključila Wilcoxonov test predznaka rangova i jednosmjerni test o pretpostavljenoj vrijednosti proporcije osnovnog skupa.
 Rezultati. Zaključci su izvedeni na temelju odgovora 504 sveučilišna studenta. Rezultati su pokazali da studenti općenito smatraju da su dobro upoznati s pojmom plagiranja te da znaju pravilno navesti korištene internetske izvore. Studija je nadalje utvrdila da studenti uglavnom poznaju osnovna pravila navođenja internetskih izvora, ali ne sva. Osim toga analiza je otkrila da se studenti koriste plagiranjem pri pisanju radova kao što su seminarski i završni rad, esej, osvrt, projektni zadatak itd. Utvrđeno je da se oko 80 % studenata barem jedanput upustilo u neki oblik plagiranja. Od svih ispitanika, njih je 40,1 % priznalo kopiranje nečijeg cijelog rada s interneta, 46,2 % preuzimanje većeg dijela nečijeg rada, 62,1 % preuzimanje manjeg dijela nečijeg rada, a 78,4 % parafraziranje bez navođenja izvora. Među onima koji su to učinili tek je nešto više od 5 % otkriveno u plagiranju.
 Ograničenja. Anketom su bili obuhvaćeni studenti samo jednog sveučilišta. Budući da hrvatski studenti imaju mnogo toga zajedničkog, očekuje se da rezultati ovog istraživanja u velikoj mjeri mogu biti generalizirani na širu populaciju. To potvrđuju i studije koje su provedene na drugim hrvatskim sveučilištima.
 Praktična primjena. Istraživanje pridonosi boljem razumijevanju fenomena studentskog plagiranja u kontekstu hrvatskog visokog obrazovanja i ukazuje na moguće smjernice djelovanja s ciljem prevencije takvog neetičkog ponašanja.
 Originalnost/vrijednost. Rad se bavi aspektima plagiranja koji do sada nisu dovoljno istraženi među populacijom hrvatskih studenata na primjeru studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U skladu s tim, rad donosi nove spoznaje o plagiranju u digitalnom dobu koje se odnose na znanja i ponašanja studenata visokih učilišta.

Writing with AI: University Students’ Use of ChatGPT

“…That Croatia is a fertile ground for academic dishonesty was confirmed in several studies carried out in the past twenty years. What these studies (e.g., Bilić-Zulle et al, 2005;Dukić, 2022;Kukolja Taradi et al, 2016;Majstorović, 2016;Petrak & Bartolac, 2014;Pupovac et al, 2010;Štambuk et al, 2015) in the Croatian context show is that Croatian university students understand that academic dishonesty, including plagiarism, is wrong, yet many of them do not consider it an important matter, and many of them, between 58% and 97%, engaged in some form of academic dishonesty. The studies also show that Croatian university instructors are aware of the problem yet seem to be rather passive about it.…”