Parental Cultural Capital as a Determinant of Cultural Preferences of Young People

Abstract

Rad polazi od koncepta kulturnoga kapitala Pierrea Bourdieua i razlikovanja utjelovljenog, objektiviranog i institucionaliziranog kulturnog kapitala, pri čemu je temeljni cilj rada ispitati povezanost kulturnih preferencija srednjoškolaca i raznih oblika kulturnoga kapitala njihovih roditelja. Podaci su prikupljeni anketnim istraživanjem učenika srednjih škola u Zadarskoj županiji (N = 868) 2014. godine. Kulturne preferencije srednjoškolaca operacionalizirane su trima dimenzijama kulturne potrošnje. To su: potrošnja visoke kulture, potrošnja tradicionalno-popularne kulture i potrošnja rokersko-alternativne kulture. Nalazi hijerarhijske regresijske analize pokazuju da je roditeljski kulturni kapital značajan prediktor kulturnih preferencija mladih. Pritom je utjelovljeni kulturni kapital roditelja potvrđen kao važniji prediktor od objektiviranoga i institucionaliziranoga kulturnog kapitala, ali i od ekonomskoga kapitala. U skladu s dosadašnjim nalazima, rezultati upućuju na jasno diferenciranje potrošnje visoke kulture i popularno-zabavne kulture. S druge strane, rokersko-alternativni tip potrošnje pozitivno je povezan s izloženosti visokoj kulturi u obiteljskom okruženju, što upućuje na promjene značenja kulturnoga sadržaja.

Students’ Attitude towards Reading Assignments and Reading: The Perception of Students and Teachers in Secondary Schools in Zagreb / Odnos učenika prema lektiri i čitanju: percepcija učenika i nastavnika u zagrebačkim srednjim školama

“…In the research of the connection of character traits and reading habits, a moderate positive connection was established between the estimated frequency of reading books and the intellect as one of the five examined dimensions of a personality, and in addition to 10% of the variance in the amount of reading explained by gender, age and school achievement, intellect explains an additional 10% of the variance in the amount of reading (Kotrla et al, 2017). Another research confirmed the already known correlation between the parents' cultural capital as a predictor of cultural preferences of secondary school students (Krolo et al, 2016). The results of the research undertaken by Novaković and Medić (2011) also on the population of secondary school students have shown that as many as 38.98% have negative associations connected with the words assigned reading (boredom, sleeping, obligation, waste of time, nausea, terror…), but also that 47.46% of students have a neutral association towards the words assigned reading and 13.54% have a positive association.…”

Slobodno vrijeme i glazba

“…program koji školstvo nudi (Krolo, Marcelić i Tonković, 2016). roditelja određuje kulturne preferencije djeteta, odnosno zanimanje za obrazovni reprodukcije.…”