Nedostaci sadašnjeg sistema vrednovanja naučnika – kako ga usavršiti?

Abstract

Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, Beograd, Srbija Kratak sadržajNova grana scijentologije -scijentometrija -je prevenstveno oformljena za potrebe bibliotekarstva, ali su neki bibliometrijski indikatori počeli da se koriste i za potrebe vrednovanja rada naučnika. Ti indikatori mogu biti kvantitativni (od kojih su najznačajniji broj publikacija i analiza njihove citiranosti) i kvalitativni (ekspertsko mišljenje), a postoje i brojna međustanja. Svi postojeći indikatori imaju svoje prednosti i svoje nedostatke. Kako se smatra da postojeći sistem evaluacije nije savršen, izneti su i neki predlozi da se postojeći sistem koriguje i usavrši. Zasada se čini najvažnijim da se prilikom evaluacije pojedinca koristi najveći mogući broj postojećih pokazatelja, jer svaki od njih delimično koriguje nedostatke prethodnog. Samo na taj način evaluator može biti siguran da je vrednost pojedinca procenio na najbolji mogući način, odgovorno i etički. Nauka je, pored umetnosti, jedina kreativna ljudska delatnost. Samo se u ovim dvema delatnostima stvara nešto originalno -novo. U nauci je najvažniji način objavljivanja novostvorene informacije publikacija, odnosno objavljivanje rezultata istraživanja u naučnom časopisu. Druga bitna odlika nauke je kompetitivnost. Naučnici konkurišu međusobno za poziciju, unapređenja, istraživačke projekte, sredstva za istraživanja, opremu, saradnike, nagrade -i za sve to njhov rad podleže evaluaciji -vrednovanju. Kao što je Helmholz rekao "Nauka je merenje", ali se i rad naučnika meri -a kreativnost je teško meriti [2,3]. Ipak, zbog praktičnih potreba, neki sistem evaluacije se mora pronaći i primenjivati. Tako se razvila nova nauka -scijentologija, čiji deo čini scijentometrija. Počev od druge polovine prošlog veka, scijentometrijskim (bibliometrijskim) pokazateljima se vrednuje nauka