Narcistična Ranjivost I Razvod Braka

Abstract

Ključne riječi: narcistična ranjivost, razvod braka, reakcija na stres, povreda samopoštovanja, narcistični poremećaj ličnosti. Maja Ernečić SAŽETAKOsobine ličnosti određuju karakterističan i dosljedan način ponašanja pojedinca, kao i načina reagiranja u stresnim situacijama. Opće je poznato kako je razvod braka jedan od najstresnijih događaja u životu pojedinca. Sposobnost prilagodbe pojedinca ovisi između ostalog i o prisutnosti narcisitičnih osobina ličnosti. Narcistična ranjivost je svojevrstan obrambeni mehanizam koji se aktivira u situacijama intenzivnog stresa izazvanog razvodom braka. To nije sinonim za kliničku dijagnozu narcističnog poremećaja, međutim, ovisno o razini povrede samopoštovanja pojedinca i poteškoća-ma oporavka, može prerasti u patološki narcizam. Narcistična ranjivost označava način na koji će pojedinac reagirati na udarce vezane uz vlastito samopoštovanje te u kojoj će mjeri udarci biti prijeteći za pojedinca. Većina ljudi će povrede s vremenom razriješiti i oporaviti se. Za razliku od većine, narcistično ranjiviji pojedinci, nakon doživljenih povreda teško će se oporaviti i očuva-ti vlastito samopoštovanje. Povrede mogu trajati dugi period, istim intenzitetom, a osoba može razviti narcistični poremećaj ličnosti. Visokokonfliktni razvod bra-1 Dr. sc. Maja Ernečić, psihologinja, e-mail: maja.ernecic@kc.htnet.hr 2 Sonja Patričević, Sveučilišna specijalistica obiteljske medijacije, socijalna radnica, e-mail: sonja.patricevic@hotmail.com članciLjetopis socijalnog rada 2017., 24 (1), 147-166.ka sve je više u fokusu interesa stručnjaka kao i šire javnosti. Velik dio studija bavi se psihološkim učincima konflikta na djecu, manipulativnim ponašanjima roditelja, kao i poteškoćama odgoja djece nakon razvoda. Ličnost roditelja u ovim se područjima prepoznaje kao bitna, međutim nedovoljno se objašnjava njen utjecaj. Ovaj rad jedan je od prvih koji se bavi razmatranjem psiholoških procesa narcističnog pojedinca u situaciji razvoda braka što može doprinijeti razumijevanju postupaka bivših partnera i boljem razumijevanju visokokonfliktnih razvoda braka koji su danas prepoznati kao izuzetno važan psihosocijalni problem. UVODIako se narcizam prepoznaje kao ozbiljan mentalni poremećaj, njegove manifestacije ne moraju biti odmah prepoznate kao patološke, čak ni od strane struč-njaka pomažućih profesija. Freudov pionirski pogled (1914( ., prema Cohen, 1998 prema kojem narcizam postaje patološka pojava kada pojedinac ne dovrši tranziciju koja podrazumijeva prelazak sa samoljublja na ljubav prema drugima je, s manjim izmjenama, ipak prihvaćena i danas. Konstrukt narcizma posjeduje dualnu prirodu u obliku zdravog/funkcionalnog i nezdravog/patološkog narcizma, pri čemu je ovaj drugi najpoznatiji kao narcistični poremećaj ličnosti (Čuržik i Jakšić, 2013.). Prvi je baziran na zdravom, a drugi na niskom samopoštovanju. Čuržik i Jakšić (2013.) smatraju kako je funkcionalni narcizam prisutan kod ljudi koji imaju ponešto preuveličanu sliku o sebi i sklonost kompetitivnom ponašanju, ali su opušteni u interpersonaln...