Media Education Goes Professional?

Amdam, Synnøve

doi:10.1515/nor-2016-0019

Cited by 4 publications

(6 citation statements)

References 15 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…The distance course would be more attractive to users if its content included the issue of self-presentation with the means of media. This is pointed out by Amdam (2017), analysing the peculiarities of training media teachers in Norway, and we agree with him.…”

Section: Discussionsupporting

confidence: 83%

Designing a Distance Course for Developing the Art Teachers’ Media and Information Literacy

Havrilova¹,

Beskorsa

Ishutina

2023

Educological discourse

View full text Add to dashboard Cite

Currently, media literacy is a necessary component of the general information culture of a person, which becomes absolutely crucial in the conditions of Russia’s military aggression and the harsh realities of the Ukrainian information space with numerous examples of spreading untrue, unverified, and “fake” information. In recent years, the concept of “media information literacy” (MIL) has become normalized in scientific circulation. It implies recognition of the leading role of information and media in everyday life, enables citizens to understand the functions of mass media and other information providers, critically evaluate their content and make informed decisions. In the documents of UNESCO and the European Commission, the concept of MIL is used as a universal term that denotes a set of knowledge, attitudes, abilities, and skills that allow access to information and knowledge, analyse, evaluate, use, create and disseminate them with maximum productivity in accordance with legislative and ethical standards and with respect for human rights. The article highlights the process of designing the distance course “Media Literacy in Art Classes” for teachers of general secondary education institutions that teach the courses of the art cycle, in particular, the integrated course “Art”. Scientific sources and legal documents were analysed to clarify the essence and modern interpretation of the concept of “media information literacy”; a number of mass open online courses on media literacy were considered; a survey of art teachers was conducted. According to the results of the survey, 6 topics, which were the most interesting to the respondents, were selected and the structure of the distance course, designed for 30 hours, 1 ECTS credit, was formed. The content of the course includes the study of the peculiarities of perception and critical evaluation of visual and audiovisual arts, as well as various aspects of the impact of media arts on the content of media messages. The course can be offered to teachers, especially teachers of primary school and courses in the educational field “Art”, as a certification programme in the system of advanced training.

show abstract

Section: Discussionsupporting

confidence: 83%

Designing a Distance Course for Developing the Art Teachers’ Media and Information Literacy

Havrilova¹,

Beskorsa

Ishutina

2023

Educological discourse

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…al., 2017). Kompetencije za medijsko obrazovanje u 21. stoljeću smatraju se ključnim elementom učenja koje za cilj ima stjecanje vještina razumijevanja medija (Peicheva & Milenkova, 2016), razvijanje kritičke svijesti o medijskoj industriji (Amdam, 2017;Kesler et. al., 2016), intenzivan razvoj medijske pismenosti (Fedorov & Levitskaya, 2018;Mavropulo & Muryukina, 2018), kao i unaprjeđivanje sposobnosti za argumentiranu evaluaciju medijskih sadržaja (Kiryakova et.…”

Section: Teorijski Pristup Problemuunclassified

Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje

Maksimović

Osmanović

Mamutović

2020

In medias res (Zagreb. Online)

View full text Add to dashboard Cite

U moderno doba kompetencije za medijsko obrazovanje postale su integralno svojstvo uspješnog nastavnika. Usprkos tome, tematika medijske pismenosti nastavnog kadra na našim prostorima nije još uvijek temeljno istražena. Iz tog razloga cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje medijske pismenosti i kompetencija nastavnika za medijsko obrazovanje. U istraživanju je korištena petero - stupanjska skala procjene Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje (KNMO) sastavljena od 31 itema. Prvi segment skale procjene odnosio se na ispitivanje kompetencija nastavnika za upotrebu medijskih sredstava, drugi segment odnosio se na svrhu upotrebe medija i treći na spremnost nastavnika da unapređuju vlastite kompetencije za medijsko obrazovanje. U istraživanju je učestvovalo 152 nastavnika (na području Niša, Dimitrovgrada, Zaječara, Merošine i Oblačine) čiji su stavovi analizirani u odnosu na predmetno područje (prirodnih/tehničkih i društveno - humanističkih znanosti), godine starosti, (do 35 i više od 35), godine radnog staža (do 10; od 10 do 20 i više od 20) i stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja. Rezultati istraživanja su pokazali da 75% ispitanika sebe smatra medijski kompetentnom osobom i da nastavnici najpozitivnije procjenjuju vlastite kompetencije za upotrebu e - maila, programa Word, internet siteova; računara; medijskih uređaja kao što su fotoaparat, kamera, radio i televizija i Power point prezentacija. Niži stupanj povjerenja u vlastite kompetencije za upotrebu medijskih sredstava nastavnici su iskazali kada je bila riječ o upotrebi programa Excel i društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram. Rezultati istraživanja također su pokazali da se nastavnički kadar na našim prostorima najčešće suočava s teškoćama prilikom tendencije da kreira blog o vlastitom odgojno - obrazovnom radu i primjeni obrazovnog softvera u radu s učenicima. Kada je riječ o svrsi upotrebe, rezultati istraživanja su pokazali da nastavnici medijska sredstva najčešće koriste u cilju pronalaženja nastavnog materijala i pripreme aktivnosti koje će se realizirati u radu s učenicima, a najrjeđe za ostvarivanje komunikacije sa roditeljima učenika. Rezultati istraživanja pokazuju da s jedne strane ispitanici smatraju da je potrebno više pažnje posvetiti medijskom obrazovanju nastavnika, a s druge strane u dovoljnoj mjeri ne prate novine u oblasti informaciono - komunikacionih tehnologija, ne upoznaju se učestalo sa internet siteovima korisnim za medijsko opismenjavanje, rijetko prate blogove koje kreiraju drugi nastavnici u cilju medijskog obrazovanja ili čitaju stručnu literaturu koja može doprinijeti njihovoj kompetentnosti za primjenu medija u nastavi. Također, rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici smatraju da razmjena iskustava s kolegama doprinosi u najvećem stupnju razvoju kompetencija za primjenu medijskih tehnologija. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli - predmetno područje, rezultati pokazuju da nastavnici prirodno / tehničkih znanosti pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i da učestalije prate novine iz oblasti informacijsko - komunikacijskih tehnologija u odnosu na nastavnike društveno - humanističkih znanosti. Također, u istraživanju je uočena tendencija da s porastom godina radnog staža nastavnika opada stupanj pozitivnog procjenjivanja vlastitih kompetencija za upotrebu medijskih sredstava i stupanj spremnosti za stjecanje medijskog obrazovanja. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli koja se odnosi na stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja rezultati istraživanja pokazali su da nastavnici koji su se u oblasti primjene medija stručno usavršavali pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i pokazuju veći stupanj spremnosti za daljnje stručno usavršavanje u odnosu na nastavnike koji se nisu medijski obrazovali putem seminara, radionica i tečajeva.

show abstract

“…The research questions were examined through the contextualized focus groups and individual interviews with media teachers at the two MC schools, based on the thematic literature review of historical positions of the media teacher and supported by the national survey data on the media teachers' backgrounds, motivations and practices (n=383 for the survey batteries) (Amdam, 2017b).…”

Section: Narrowing Scope Based On the Discursive Patterns And Tensionsmentioning

confidence: 99%

“…In Article 2, I found this to be evident through how several MC teachers position themselves towards the concept of being teachers and how their understandings of being teachers have developed through the community of practice in and across the MC teaching cohorts. The starting positions of the teachers point to how institutional framing affects recruitment, with the academical school typically recruiting teachers with more academic backgrounds than the average on the MC survey and the vocational school recruiting from more typical media industry backgrounds (Amdam, 2017b).…”

Section: Media Teachers As Educators: Positioning Communities Of Prac...mentioning

confidence: 99%

“…By the former, they refer to patterns in explicit meanings; by the latter, patterns in "underlying ideas, assumptions, and conceptualizations-and ideologies" of practices and goals of media education to point back to the perceived competencies required of media teachers. The literature was then presented thematically, with representative literature of different positions quoted as part of Article 2(Amdam, 2017b).…”

mentioning

confidence: 99%

See 1 more Smart Citation