Temeljni ciljevi ovog rada jesu: ispitati faktorsku strukturu skale materijalizma, razinu usmjerenosti građana Hrvatske prema materijalizmu, utvrditi hijerarhiju vrijednosti i objasniti povezanost vrijednosti i materijalizma uz kontrolu sociodemografskih obilježja. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku punoljetnoga stanovništva (N =1004). Za mjerenje materijalizma upotrijebljena je kratka verzija skale materijalizma (The Material Values Scale, Richins, 2004), a za mjerenje vrijednosti skraćeni Upitnik osobnih vrednota, PVQ; Schwartz i sur., 2001). Građani-ma uglavnom nije važno posjedovanje i stjecanje materijalnog u smislu glavne preokupacije u životu (centralnost) te ne procjenjuju da posjedovanje i stjecanje dobara stvara doživljaj sreće (sreća u posjedovanju). Rezultati nadalje pokazuju da se najveća važnost pridaje tradiciji, univerzalizmu i dobrohotnosti, dok se najmanja važnost pridaje poticaju i moći. Što se tiče temeljnih vrijednosti kao mogućih odrednica dimenzija materijalizma, pokazalo se da sa deset vrijednosnih tipova uz kontrolu sociodemografskih obilježja možemo objasniti 16% ukupne varijance sreće u posjedovanju, kao prve izmjerene dimenzije materijalizma, te 39% ukupne varijance centralnosti, kao druge dimenzije materijalizma.
UVODMeđu dijelom istraživača suvremenoga, postmodernog ili neomodernog društva odnos društva prema stjecanju i posjedovanju materijalnog, tj. ono što nazivamo materijalizmom, predstavlja aktualnu temu i jednu od prijepornih točaka.
555Ovaj rad istražuje materijalizam u hrvatskom društvu, njegovu razinu te neke njegove (važnije) čimbenike. Kao uvod u empirijski dio rada u nastavku ukratko izdvajamo nekoliko važnijih pristupa konceptualizaciji i operacionalizaciji materijalizma te presjek važnijih dosadašnjih istraživanja toga društvenog fenomena.
Konceptualizacije materijalizmaZa Belka (1984, str. 291) materijalizam je skupina osobina ličnosti te predstavlja "važnost koju pojedinac pridaje posjedovanju (materijalnog), a na svojem najvišem stupnju posjedovanje dobara pretpostavlja središnje mjesto u nečijem ži-votu te se smatra najvećim izvorom zadovoljstva i nezadovoljstva". Richins i Dawson (1992, str. 308) materijalizam vide kao vrijednost, kao "skup uvjerenja o važnosti posjedovanja dobara u životu pojedinca" ili kao "važnost pripisanu vlasniš-tvu i stjecanju materijalnih dobara s ciljem postizanja važnih životnih ciljeva ili željenih stanja" (Richins, 2004, str. 210). Kasser (u radovima Kasser i Ryan, 1993Ryan, , 1996; Kasser, Ryan, Couchman i Sheldon, 2004; Grouzet i sur., 2005) također nudi shvaćanje materijalizma kao vrijednosti, ali u nešto sveobuhvatnijem obliku nego što je to uobičajeno. Prema Kasser i sur. (2004, str. 13), "materijalistička vrijednosna orijentacija" predstavlja set uvjerenja o tome kako je dobro/poželjno težiti stjecanju financijskog uspjeha, posjedovanju lijepih stvari, posjedovanju dobrog imidža (shvaćenog kroz prizmu stjecanja i posjedovanja materijalnog) te posjedovanju visokoga društve-nog statusa (također shvaćenog kroz pr...