In search of quality of an academic library – a case study of the Library of the Faculty of humanities and social sciences, University of Rijeka

Abstract

Cilj. Reakreditacija je postupak vanjskog vrednovanja kvalitete visokog učilišta, nakon kojega se donosi ocjena kvalitete te preporuke za daljnje unapređivanje kvalitete. Kako se u postupku reakreditacije visokoškolsku knjižnicu promatra s aspekta resursa za učenje, cilj je ovog rada ukazati na važnost provođenja istraživanja kojima se vrednuje kvaliteta knjižnične usluge i zadovoljstvo korisnika, što nije obuhvaćeno vredno- vanjem kvalitete knjižnice u postupku reakreditacije.
 Pristup. Rad tematizira primjer istraživanja zadovoljstva korisnika knjižničnom uslugom koje je provela Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Istraživanje je provedeno od ožujka do lipnja 2016. godine metodom anketiranja na prigodnom uzorku od 248 korisnika Knjižnice.
 Rezultati. Rezultati provedenog istraživanja uspoređeni su sa zaključcima Izvješća Stručnog povjerenstva nakon provedene reakreditacije te je uočeno da ne postoji izrazito nezadovoljstvo korisnika stavkama koje su u Izvješću navedene kao nedostaci knjižničnog poslovanja. Dobiveni rezultati predstavljaju značajne smjernice za unapređivanje kvalitete knjižnične usluge do sljedećeg reakreditacijskog vrednovanja.
 Originalnost/vrijednost. U radu je analizirano vrednovanje kvalitete visokoškolske knjižnice tijekom procesa reakreditacije visokog učilišta i izvan tog procesa. Nastojalo se ukazati na važnost kontinuiranog provođenja vrednovanja kvalitete visokoškolske knjižnice, kao potvrde značaja knjižnične djelatnosti u sustavu visokog obrazovanja.

Istraživanje zadovoljstva korisnika visokoškolske knjižnice

“…2 ; 3) treći način pristupa vrednovanju knjižnice na temelju povratnih informacija vezanih uz zadovoljstvo korisnika knjižničnom uslugom, odnosno njihova stava o razini kvalitete knjižnične usluge definirana iz perspektive različitih knjižničnih dionika, koji ocjenjuju koliko je knjižnica svojim uslugama zadovoljila njihove potrebe, od informacijskih do pružanja građe, procjenjuju omjer ili u kojoj je mjeri dobivena knjižnična usluga/aktivnost u skladu s korisničkim očekivanjima, od posudbe građe do informacijskih usluga, prostora, opreme, kompetentnosti osoblja 3 . Istraživanja koja ispituju zadovoljstvo korisnika česta su (McKnight, 2006;Oakleaf, 2010;Atkinson, 2017) i u Hrvatskoj vrlo popularna (Petr, 2000;Barada, Zdravković, 2009;Dukić et al, 2009;Badurina, Dragija-Ivanović, 2010;Novak, 2010;Petr Balog, Plašćak, 2012;Radičević, 2013;Aleksić, Seiter-Šverko, 2014;Petr Balog, Gašo, 2016;Pikić, 2016;Moslavac, 2017;Pikić, 2017;Franculić, 2018).…”

“…Kako bi se postigli ciljevi istraživanja, kreiran je anketni upitnik, te su podaci prikupljeni metodom ispitivanja pisanim putem. Temeljem pregleda literature i upitnika koji se inače koriste u knjižnicama kada se provode slična istraživanja (Petr, 2000;Barada, Zdravković, 2009;Dukić et al, 2009;Badurina, Dragija-Ivanović, 2010;Novak, 2010;Petr Balog, Plašćak, 2012;Radičević, 2013;Aleksić, Seiter-Šverko, 2014;Petr Balog, Gašo, 2016;Pikić, 2016;Moslavac, 2017;Franculić, 2018), pitanja u upitniku podijeljena su u cjeline koje su dizajnirane za mjerenje važnosti knjižničnih usluga (6 pitanja), zadovoljstva korisnika pojedinom knjižničnom uslugom (8 pitanja), uvjeta rada u knjižnici (6 pitanja), ukupnog zadovoljstva korisnika (1 pitanje) te lojalnosti korisnika (2 pitanja). Sve su varijable mjerene na Likertovoj ljestvici s 5 stupnjeva.…”