Ideologijska strukturiranost socijalno-ekonomskih orijentacija

Šram, Zlatko

doi:10.3935/rsp.v15i2.741

Cited by 5 publications

(5 citation statements)

References 4 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…A special influence on criminological thought in the USA can be seen, where the theory of anomie has become very popular, of course in different variants. Many American sociologists and criminologists have used this theory as a basis for studying the explanation of crime, delinquency and other forms of socio-pathological behaviour (Mizruchi 1960; Šram 2007).…”

Section: Critique Of Durkheimmentioning

confidence: 99%

A Contribution to the Discussion of the Theory of Anomie

Novaković¹

2023

Int. ann. criminol.

View full text Add to dashboard Cite

The paper analyses the notion of anomie through various theories presented in the works of classical Greek thinkers up to today’s understanding of this notion. In this regard, the article will touch on some previous understandings of this phenomenon, and the beginnings of modern thought on anomie in the work of Jean-Marie Guyau, and the developed understandings of Robert Merton and Émil Durkheim as the two most prominent authors dealing with this topic. In addition, the attitudes of marginalized writers will be analysed, as well as neglected and underrepresented understandings in criminology and wider science. The purpose of this paper is to find common ground between all previous understandings of the theory of anomie, and to try to find a more specific meaning of the term in order to contribute to the discussion on this topic.

show abstract

Section: Critique Of Durkheimmentioning

confidence: 99%

A Contribution to the Discussion of the Theory of Anomie

Novaković¹

2023

Int. ann. criminol.

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Nadalje, Štulhofer i Burić propuštaju svoje istraživanje razmotriti u sklopu suvremenih domaćih istraživanja društvenih vrijednosti (npr. Šram, 2008;Sekulić, 2012;Šram, 2014;Sekulić, 2016;Švarc i Lažnjak, 2017) i raspraviti implikacije tih radova za status Županovljeve teorije egalitarnog sindroma. Možda Županovljeva teorija doista jest bolja ili prikladnija za objašnjenje prepreka modernizaciji u Hrvatskoj od svih konkurentskih istraživanja vrijednosti, ali ako je tako, autori su dužni to argumentirati.…”

Section: Inglehartova Teorija Modernosti I Važnost Osjećaja Egzistencunclassified

Još uvijek teorijska fantazija: egalitarni sindrom Josipa Županova

Dolenec

Širinić

2018

View full text Add to dashboard Cite

Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu Sažetak U ovom tekstu analiziramo empirijski hommage Štulhofera i Burića (2015, 2016) Županovljevoj teoriji o egalitarnom sindromu (TES). Pokazujemo da autori preskaču neke fundamentalne korake u dizajnu istraživanja, kao što je zahtjev da propozicije vlastite teze uklope u postojeće znanje o nekoj temi. Nadalje, autori ne vode dovoljno računa o implikacijama višedimenzionalnosti konstrukta TES za svoju konceptualizaciju, a ni prilikom odabira statističkih analiza. Pokazujemo zašto podatke koje imaju ne bi trebali koristiti za analize koje poduzimaju. Nasuprot tome, naša analiza percepcije legitimne razine dohodovne nejednakosti sugerira da smo u europskim i globalnim okvirima sasvim prosječno egalitarno orijentirani. Dapače, stanovnici Njemačke ili Švicarske više teže uravnilovci nego stanovnici Hrvatske. Ovaj nalaz dovodi u pitanje interpretacije prema kojima je zahtjev za smanjenjem dohodovne nejednakosti atavizam socijalističke prošlosti, kao i one koje tvrde da takvi zahtjevi koče razvoj društva. Uzevši u obzir sve navedeno, zaključujemo da egalitarni sindrom i dalje ostaje teorijska fantazija. Ključne riječi: teorija egalitarnog sindroma, modernizacijska teorija, dizajn istraživanja, dohodovna nejednakost, Hrvatska 10 Nadan Vidošević, izjava u emisiji "Nedjeljom u 2" 2010. godine.

show abstract

“…), 2) upotrebljavao se kao indikator socijalnog statusa i u drugim istraživanjima podrške socijalnoj jednakosti (npr. Šram, 2008.;Staerkle i sur., 2012. ).…”

Section: Sudioniciunclassified