Grčki i latinski frazemi s toponimskom i etnonimskom sastavnicom

Abstract

Mnogi frazemi motivirani nekim antičkim događajem ili ličnošću, koji mogu biti ili povijesni ili mitološki, postali su općeeuropski te je njihovo značenje kao i pozadinska slika posve jasno (npr. trojanski konj, gordijski čvor, Ahilova peta, Pirova pobjeda itd.). Međutim, zbog fragmentarne sačuvanosti antičkih književnih i leksikografskih izvora frazemima s toponimskom i etnonimskom sastavnicom ponekad je teško u potpunosti odrediti kontekst pozadinske slike motivirane nekim manje poznatim kulturnim i geografskim osobitostima, mitološkim prizorima ili povijesno-političkim događajima i odnosima. U radu se na temelju leksikografske građe kontrastivno analiziraju grčki, latinski i njima podudarni hrvatski frazemi s navedenim sastavnicama. Semantičkom i konceptualnom analizom objašnjavaju se sličnosti i razlike u motivaciji, pozadinskoj slici i značenju pojedinih frazema grupiranih u različite koncepte, tj. predodžbe o određenoj izvanjezičnoj stvarnosti. Kontrastivna je analiza pokazala da većina frazema u analiziranome korpusu ima potpunu desemantizaciju i antropocentričnu usmjerenost te da su motivacijski neprozirni nacionalni frazemi s etnonimskom i toponimskom sastavnicom uglavnom negativno konotirani.