Europski istražni nalog kao novi instrument pravosudne suradnje država članica u kaznenim predmetima s posebnim osvrtom na hrvatsko pravo

Abstract

Ulazak u Europsku uniju za Republiku Hrvatsku značio je posve novo razdoblje u njezinu povijesnom i društvenom razvoju. Na području kaznenog prava to je podrazumijevalo implementaciju i harmonizaciju niza instituta kojima je cilj olakšati postupanje pravosudnih tijela i njihovu suradnju u kaznenim predmetima između država članica. U pet godina učinjeni su određeni koraci na tom putu. Međutim, osim analize učinjenog u ovom je razdoblju vrlo važno upozoriti i na otvorena pitanja čija praktična implikacija tek slijedi. Stoga je cilj rada uputiti na institut europskoga istražnog naloga koji je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo, u skladu s Direktivom 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. godine o europskome istražnom nalogu u kaznenim stvarima, uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u listopadu 2017. godine, a novi je institut u pravnim sustavima i drugih država članica. Europski je istražni nalog nakon implementacije europskoga uhidbenog naloga nastavak nastojanja harmonizirana djelovanja pravosudnih tijela država članica Europske unije u kaznenom postupku u cilju pribavljanja dokaza istražnim mjerama. Premda njegove implikacije tek slijede, radom se prikazuju prednosti njegova uvođenja i nedostatci koji proizlaze iz tumačenja pojedinih zakonskih odredaba i stavova kaznenopravne javnosti.

European arrest warrant and temporary postponement of surrendering a sought person for serious humanitarian reasons – recent court practice

“…12 EUN se prvenstveno temelji na načelima uzajamnog priznavanja i visokoj razini povjerenja između država članica EU. 13 U pogledu toga već su na sastanku Europskog vijeća u Tampereu koji je održan 1999. godine doneseni zaključci, među kojima je izričito navedeno kako provedba načela uzajamnog priznavanja odluka u kazneni stvarima pretpostavlja da države članice EU imaju povjerenje u kaznenopravne sustave drugih država članica EU. 14 To povjerenje se temelji na zajedničkoj predanosti država članica EU sukladno načelima slobode, demokracije, poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavini prava.…”