Equal Access but Unequal Outcomes: Cultural Capital and Educational Choice in a Meritocratic Society

Važnost obiteljskog podrijetla i roda za uspjeh iz matematike i odabir srednje škole

“…Osim individualnih sposobnosti uče-nika/ca (ocjene iz matematike i njemačkog jezika), utvrđeni su efekti obiteljske čita-lačke klime na odabir gimnazija, te obiteljskih financijskih resursa na odabir srednjih strukovnih škola. Na temelju danskih PISA rezultata pokazalo se da pozitivne efekte na vjerojatnost odabira akademski usmjerene srednje škole naspram strukovnih škola, pored akademske sposobnosti učenika/ca, imaju socioekonomski status obitelji, obrazovanje očeva i kulturni kapital učenika/ca iskazan kroz posjedovanje kulturnih dobara, participaciju u kulturnim aktivnostima (posjeti muzeju, kazalištu i koncertima) i kulturnu komunikaciju u obitelji (razgovori o političkim, društvenim i kulturnim temama) (Meier Jaeger, 2009.). Autor posebno izdvaja važnost obiteljskog kulturnog kapitala, koji u egalitarno obojenom danskom kontekstu u kojem se smanjuju ekonomske zapreke obrazovanju, često ima ključnu ulogu.…”

“…Pretpostavili smo da će učenici/ce s višim socioekonomskim i sociokulturnim statusom imati bolji uspjeh iz matematike te da će češće birati srednje škole sa zastupljenijom nastavom matematike (prvenstveno gimnazije i prestižnije tehničke škole sa sličnom satnicom nastave matematike) nego strukovne škole u kojima je matematika zastupljena u manjoj mjeri (ostale 4-godišnje strukovne škole i 3-godišnje strukovne škole) što je u skladu s prethodno provedenim istraživanjima (De Graaff, 1988.;Bourdieu, 1996.;Sirin, 2005.;Jungbauer-Gans, 2006.;Meier Jaeger, 2009. ).…”

“…Usporedbom šansi odabira između gimnazije i strukovnih škola s manjom zastupljenošću matematike te između tehničkih škola sa zastupljenijom matematikom i strukovnih škola s manjom satnicom matematike, pokazuje se da i u jednom i u drugom slučaju ocjena iz matematike predstavlja najsnaž-niji prediktor odabira srednje škole. Ovakav nalaz odgovara rezultatima istraživanja u drugim zemljama prema kojima obrazovna postignuća učenika/ca imaju jači efekt na odabir srednje škole u usporedbi s kontekstualnim varijablama (De Graaf, 1988.;Meier Jaeger, 2009.). No, primjetne su i razlike između dvaju tipova obrazovnih izbora u našem istraživanju.…”

Incorporating Public Insecurity Indicators: A New Approach to Measuring Social Welfare in Mexico

“…Indicators for each category were chosen taking into account the criteria established by Martinez-Martinez et al (2016): (1) their consistency with previous research (Bellani & D'Ambrosio, 2011;Diener, 1994;Gaitán, 2006;Grootaert, et al, 2002;Jaeger, 2009;London et al, 2014;Luhmann et al, 2011); (2) their availability and level of representation for the categories of interest in the 32 states in the country; and (3) each indicator being mutually exclusive. The selected indicators are described on Table 1, and (CONEVAL, 2010).…”

“…This assessment is said to be essential in that it helps capture the needs and indicators that accurately reflect local realities (Noll, 2011). Indeed, research in this area has helped uncover useful indicators of SW such as social capital (Berigan & Irwin, 2011;Grootaert et al 2002;Sarracino, 2013), use of technology (Cuenca & Rodríguez, 2010;Kaino, 2012;Zhao, 2009), and access to culture and leisure (Berigan & Irwin, 2011;Gaddis 2013;Haller et al 2013;Jaeger, 2009). Guided by this premise-the utility of using contextspecific indicators of SW to measure complex phenomenon such as living conditions-this study presents evidence on the relevance of including public insecurity when measuring SW in Mexico.…”