Doživljaj kontrole u psihologiji: Teorije, metode i istraživanja

Abstract

Knjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas. Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept.

Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva

“…Analiza faktora koje osoba percipira važnim za ostvarenje vlastitih životnih ciljeva, od velikog je značaja za izbor ponašanja, usmjeravanje aktivnosti i općenito motivaciju za one oblike aktivnosti koji se procjenjuju najkorisnijim za ostvarenje uspjeha. Pojedinac može razvijati različite hipoteze o načinima ostvarenja vlastitih ciljeva i vrijednosti, odnosno o faktorima koji utječu na ostvarenje tih ciljeva (Ljubotina, 2022). Rezultati primjene Upitnika atribucija uspjeha u životu pokazuju da mladi u ovom istraživanju najveći značaj pripisuju vlastitoj upornosti i asertivnosti (M = 4.67), razvijanju vlastitih sposobnosti i znanja (M = 4.42) te socijalnoj podršci (M = 4.32), dok su relativno najmanje važnim procijenjeni faktori korištenja veza i poznanstava (M = 3.60) te oslanjanje na sreću i sudbinu (M = 3.55).…”

“…Latentna struktura ovih pet indikatora samopoimanja konvergira jednom generalnom faktoru. Tvrdnje su preuzete iz ranijeg istraživanja provedenog s učenicima srednjih škola (Ljubotina, 2022).…”

“…Rezultati su pokazali da je viša razina procjene vjerojatnosti ostvarenja životnih ciljeva pozitivno povezana s boljim akademskim uspjehom, višim materijalnim statusom obitelji, ali i višim stupnjem očekivane pomoći od strane obitelji, prijatelja i države. S druge strane viša očekivanja bila su povezana s nižom percepcijom toleriranja socijalnih devijacija od strane društva i nižim doživljajem nepravde u školi (Družić Ljubotina, 2004;Ljubotina 2022). Ranija istraživanja ukazuju na zaključak da su, za dobrobit pojedinaca, osobito važne atribucije koje potiču osjećaj kontrole nad uspjehom i neuspjehom te pozitivna očekivanja od budućnosti (Kurtović, 2012).…”

“…Raniji rezultati na uzorku adolescenata pokazuju da djevojke procjenjuju nešto višim vjerojatnost ostvarenja životnih ciljeva (M ž = 72.19, M m = 69.78; F = 4.208, p < .05). Također nešto viša očekivanja imaju gimnazijalci u odnosu na učenike strukovnih škola (Družić Ljubotina, 2004;Ljubotina 2022).…”