Do self-help books help?

Bergsma, Ad

doi:10.1007/s10902-006-9041-2

Cited by 67 publications

(60 citation statements)

References 26 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Ta je knjiga je vrijedan doprinos proučavanju uzroka nastanka drukčijeg tipa identiteta, samoidentiteta, čije odjeke možemo pratiti u knjigama za samopomoć. Kad govorimo o knjigama za samopomoć, u inozemnoj, poglavito američkoj, literaturi one se dominantno proučava-ju s aspekta kulturne, sociološke i kritičke teorije (Effing, 2009;Rimke, 2000;Zimmerman, Holm i Haddock, 2001;McGee, 2005 i drugi), dok se nekolicina autora bavi njima iz aspekta psihologije, proučavajući njihovu učinkovitost u postizanju emocionalnog zadovoljstva (Wilson i Cash, 2000;Bergsma, 2008;Starker, 2002Starker, [1989). Što se tiče odnosa knjiga za samopomoć prema društvu, u međunarodnoj literaturi traje rasprava mogu li one pridonijeti promjeni ili održavanju društvenog poretka (Berman, 1970;Hochchild, 1983;Steinem, 1992;Rimke, 2000;McGee 2005;Effing, 2009).…”

Section: Uvodunclassified

“…Tom pristupu, drugim riječima, nedostaje temeljita empirijska analiza koja bi se bavila odgovorom na pitanje pomažu knjige li za samopomoć ili ne. Doduše, Bergsma u svom članku »Do self-help books help?« (Bergsma, 2008) nastoji donekle odgovoriti na to pitanje, ističući njihove pozitivne aspekte kao što su aktivno bavljenje vlastitim mentalnim zdravljem te širenje svijesti o važnosti psiholoških uvida za funkcioniranje zdravog pojedinca, pa i društva. Toj analizi, međutim, nedostaje interdisciplinarni pristup.…”

unclassified

See 1 more Smart Citation

The Notion of Identity and its Relation to Social Order in Self-Help Books

Jakovina

2017

revsoc

View full text Add to dashboard Cite

Rad je posvećen nedovoljno istraženoj temi pojma identiteta i njegova odnosa prema društvenom poretku u knjigama za samopomoć. Najprije se analiziraju teorijski čimbenici za koje se može pretpostaviti da su utjecali na oblikovanje pojma identiteta u knjigama za samopomoć. Identitet o kojem one govore odnosi se na identitet koji je moguće promijeniti, odnosno poboljšati, otkriti, učvrstiti i ostvariti. On je određen manjkom što ga knjige za samopomoć nastoje nadoknaditi kroz procese samoostvarenja nazvane »alatima za postizanje sreće«. Uz odnos knjiga za samopomoć prema identitetu na individualnoj razini potom se analizira odnos identiteta u knjigama za samopomoć prema društvu, odnosno društvenom poretku, gdje se uz pomoć sociološkog i kulturnokritičkog pristupa analizira mogući doprinos knjiga za samopomoć društvenoj promjeni. Pritom se postavlja pitanje može li identitet što ga zagovaraju knjige za samopomoć osposobiti pojedince za aktivnu društvenu participaciju. To se promatra kroz dva dominantna stava unutar kulturne, kritičke i sociološke analize knjiga za samopomoć -jedan koji tvrdi da se proklamiranom težnjom k individualnoj sreći zapravo postiže tek održavanje statusa quo i drugi, koji govori da takve knjige mogu biti katalizator društvene promjene. Objašnjava se to pogledom prema kojem promjena na individualnom planu dovodi do promjene u širem društvenom prostoru. Zaključuje se da se identiteti neprestano nalaze u procesu transformacije, što omogućuje istodobnu podčinjenost društvenom poretku, no i otpor prema njemu.

show abstract

Section: Uvodunclassified

unclassified

The Notion of Identity and its Relation to Social Order in Self-Help Books

Jakovina

2017

revsoc

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Many social critics have highlighted ways in which the onward march towards external affluence has often resulted in unintended pathologies (Bennett, 2001;Freud, 1930Freud, /2002Schor, 1998). Many kinds of external good are subject not only to diminishing returns, but also to toxic reversals, causing us to become paradoxically unhappy and unhealthy in response to the successful pursuit of external rewards.…”

Section: Unpacking Externalism: Its Benefits and Limitationsmentioning

confidence: 99%

Happiness: An interactionist perspective

Ahuvia¹,

Thin²,

Haybron³

et al. 2015

Intnl. J. Wellbeing

View full text Add to dashboard Cite

Few would deny that happiness arises from a complex interaction of internal and external factors, like optimism on the one hand and money on the other. Yet research, as well as practical strategies for promoting happiness, tends to focus narrowly on one side or the other. A typical study, for instance, might examine the correlation between happiness and an internal variable like optimism, or an external variable like income. And practical strategies commonly divide into "change the world" versus "change your mind" approaches: promote health and wealth, for example, or cultivate gratitude for what you already have. This paper explores how our understanding of happiness is enhanced by "interactionist" approaches that emphasize the complex webs of interactions and feedbacks that give rise to happiness and unhappiness. While implicitly interactionist themes have increasingly characterized research on happiness, we anticipate that an explicit recognition of the interactionist perspective will foster greater attention to the complexities of happiness, particularly in the domain of human sociality, which involves especially rich and potent webs of interaction. A further upshot, we believe, is a greater awareness of our co-responsibility for one another's happiness.

show abstract

“…All these factors are independent of the evidence base of specific recommendations. Perhaps the recommendations as such, and the related happiness exercises, are only of minor importance for the impact of happiness self-help (Bergsma 2008b).…”

Section: The Diagnostic Self-testmentioning

confidence: 99%