Primljeno u kolovozu 2010. CrossCheck provjera u listopadu 2010.Prihvaćeno u siječnju 2011.Intenzivan industrijski razvoj popraćen je sve većom kompleksnošću sastava otpadnih voda, što u smislu učinkovite zaštite okoliša i održivog razvoja nalaže potrebu pospješivanja kvalitete postojećih te uvođenjem novih postupaka obrade otpadnih voda, kao iznimno važnog čimbenika u interakciji čovjeka i okoliša. Posebnu znanstveno-tehnološku pozornost zahtijevaju novosintetizirani ksenobiotici, poput azo-boja, koji su u prirodi veoma teško razgradivi. Azo-boje podložne su bioakumulaciji, a zbog alergijskih, kancerogenih, mutagenih i teratogenih svojstava nerijetko su prijetnja zdravlju ljudi i očuvanju okoliša. Primjenu fi zikalnokemijskih metoda za uklanjanje azo-boja iz otpadnih voda često ograničavaju visoke cijene, potrebe za odlaganjem nastalog štetnog mulja ili nastanak toksičnih sastojaka razgradnje. Biotehnološki postupci su, zbog mogućnosti ekonomične provedbe i postizanja potpune biorazgradnje, a time i detoksifi kacije, sve zastupljeniji u obradi svih vrsta otpadnih voda, pa tako i onih koje sadržavaju azo-boje.KLJUČNE RIJEČI: biološko obezbojenje, biotehnologija, mješovite mikrobne kulture, obojene otpadne vode Gudelj I, et al. BIODEGRADATION AND DETOXIFICATION OF AZO DYES Arh Hig Rada Toksikol 2011;62:91-101 TIJEK RAZVOJA BOJA I NJIHOVA PODJELA Neka tvar ima vlastitu boju ako apsorbira dio svjetlosti koja na nju pada. O preostalom dijelu svjetlosti, koji pojedine tvari propuštaju ili difuzno refl ektiraju, ovisi njihova obojenost. Boje su tvari koje apsorbiraju svjetlost u vidljivom dijelu spektra, a imaju sposobnost obojenja tekstilnih vlakana ili drugih materijala vežući se na njih fi zikalnim silama ili uspostavljajući s materijalom kemijsku vezu. Zajedničko kemijsko svojstvo svih tvari koje pokazuju obojenost jest nezasićenost veza u strukturi njihove molekule (1). Sama obojenost ovisi o broju i razmještaju dvostrukih veza i kromofora, odnosno o kemijskoj strukturi molekule tvari. Prema podrijetlu boje se dijele na prirodne i sintetske. Ova se podjela temelji na kemijskoj strukturi te području i metodama primjene, a uvrštena je u Colour Index (C.I.) u kojem su bojila i pigmenti označeni dvjema oznakama. Jedna od njih odnosi se na područje primjene i način bojenja te se naziva C.I. generičko ime, dok se druga oznaka, C.I. konstitucijski broj, odnosi na strukturu bojila, topljivost i podatke o sintezi (2).Čovjek je od prapovijesnih vremena bio zainteresiran za boje. Prirodne boje i postupci bojenja stari su koliko i sam tekstil. Boje mogu biti izolirane iz biljaka, životinja ili minerala. Bojenje se u Europi Unauthenticated Download Date | 5/11/18 3:01 PM