Od početka XXI veka sve su češći izveštaji o raznim korporativnim skandalima, proneverama novca, krađama, korupciji, zlostavljanju na radu, zloupotrebi ličnih podataka, kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Među svetskim skandalima svakako su najpoznatiji slučajevi WorldCom, Bernard Madoff, Volkswagen, Libor. Od domaćih, podsećamo na Galeniku, Razvojnu banku Vojvodine i brojne privatizacije državnih kompanija. Za sve aktere tih afera zajedničko je to što su ostvarili ogromnu ličnu finansijsku korist i time oštetili širu zajednicu: svoje kompanije ili državu. Najnoviji skandali su zloupotrebe ličnih podataka korisnika društvene mreže Facebook, seksualni skandali u Holivudu i kod nas, dok slučajevi mobinga u policiji, koji su otkriveni tek nakon samoubistva žrtve, kao i primeri mobinga i korupcije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu ukazuju na to da se 'poslovna patologija' iskazuje ne samo kroz ekonomski i politički štetno dejstvo nego i kao neposredna psihološka destrukcija. Takvi i slični slučajevi doveli su do toga da se pažnja istraživača industrijske/organizacijske psihologije (I/O psihologije) sve više usmerava ka nepoželjnim i kontraproduktivnim oblicima radnog ponašanja (Spector i Fox, 2010) koja mogu napraviti veliku štetu po profit i ugled organizacije,ali i po mentalno zdravlje zaposlenih. Problem prepoznavanja tih nesumnjivo aberantnih i amoralnih formi ponašanja zanimljiv je i zato što se onečesto od strane poslovnog okruženja opažaju kao socijalno adaptibilne, uspešne, sve dok ne postanu eksplicitno antisocijalneili onda kada se ispolji lična i društvena šteta (Jonason, Wee, & Li, 2015). Analiziranje mračne strane ličnosti u kontekstu I/O psihologije, Guanola (Guanole, 2014) vidi kao prvu veliku prekretnicu u okviru te discipline, nakon primene Velikih pet u predikciji radnog ponašanja (npr. Barrick & Mount, 1991). Smitova i Lilienfeld (Smith & Lilienfeld, 2013) navode da je do 2012. godine, prema bazi PsycInfo, bilo svega 50 publikacija na tu temu, a Harms i Spejn (Harms & Spain, 2015) tri godine kasnije, navode da "mračna strana ličnosti" tek tada postaje jedna od glavnih tema u I/O psihologiji. Uprkos tome što se nudi sve više modela i sprovode istraživanja u kojima se radna patologija dovodi u vezu s raznim dispozicionim i situacionim karakteristikama, ta oblast je i dalje nedovoljno istražena. U Srbiji radova na tu temu skoro i da nema. Mračna trijada Konstrukt mračne trijade podrazumeva empirijsko sadejstvo tri maladaptivne crte ličnosti-narcizma, makijavelizma i supkliničke psihopatije (Paulhus & Williams, 2002). Pretpostavka je da zajednička varijansa koju čine tetri nezavisne crte ličnosti daje veći stepen informacija o socijalno averzivnom