Child Temperament and Mother's Personality as a Predictors of Maternal Relation to Child

Корниенко, Д. С.

doi:10.1016/j.sbspro.2016.10.148

Cited by 4 publications

(2 citation statements)

References 17 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Regresijska analiza pokazala je da je neprilagodljivi temperament značajan prediktor dojenja. Neka su istraživanja utvrdila da je neprilagodljivi temperament povezan s majčinim ponašanjem prema djetetu, primjerice, s dosljednijim odgovaranjem na potrebe djeteta (Kornienko, 2016). Drugi su autori longitudinalnim nacrtom utvrdili da je dojenje povezano s pozitivnim učinkom na dječji temperament (smanjenje negativnoga afekta) preko više roditeljske osjetljivosti kao medijatora (Jonas i sur., 2015), stoga je vjerojatno riječ o složenome međuodnosu varijabli.…”

Section: Temperament Dojenčeta I Povezivanje S Dojenčetomunclassified

Razlike u percipiranome temperamentu dojenčeta, povezivanju s dojenčetom i mentalnome zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje

Vukšić¹,

Žutić

Radoš

2022

Psihol. teme (Online)

View full text Add to dashboard Cite

Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike između majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Također, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su porođaj rjeđe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronađena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva porođaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale porođaj hitnim carskim rezom ili koje su porođaj doživjele traumatičnim. Također, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.

show abstract

Section: Temperament Dojenčeta I Povezivanje S Dojenčetomunclassified

Razlike u percipiranome temperamentu dojenčeta, povezivanju s dojenčetom i mentalnome zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje

Vukšić¹,

Žutić

Radoš

2022

Psihol. teme (Online)

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Установлено, что темперамент также способен влиять на среду, трансформируя некоторые ее параметры (Слободская и др., 2019; Егорова и др., 2004). В ряде исследований (например, (Liu et al, 2020)) показано, что, опираясь на выявленные показатели темперамента ребенка, можно статистически прогнозировать степень выраженности различных социальных факторов, в том числе такое свойство темперамента, как произвольный контроль, связано с более позитивным отношением матери к ребенку в дошкольном возрасте (Kornienko, 2016).…”

Section: Introductionunclassified

A contextual approach to the characteristics of a preschooler’s temperament: The role of the educational environment

Rudnova,

Kornienko

2023

Vestnik SPbSU. Psychology

View full text Add to dashboard Cite

According to numerous past and contemporary studies, biological factors (such as matura- tion of the nervous system) and a number of environmental factors influence the develop- ment of temperament. It has been demonstrated that, among other environmental factors that influence the manifestation of temperamental characteristics, the relationships be- tween parents and children can be viewed as an indicator of the social environment. When a child transitions from the family environment to the educational environment, the quality of which is a significant element in the continued development of preschoolers, the child’s temperament characteristics begin to play an increasingly essential role in the process of socialization. In this regard, it is important to investigate whether there is a correlation between the characteristics of temperament and the structural and procedural aspects of the educational environment. According to previous studies, the characteristics of the edu- cational milieu are related to the temperamental characteristics of a child. More research has been conducted on the relationship between a child’s temperament and the procedural characteristics of the environment, i. e. the interactions and relationships between the child and the teacher. One of the principal conclusions is that this relationship is reciprocal: the teacher’s attitude toward the child influences the manifestation of temperamental traits, and the child’s temperament influences the quality of the relationship. The structure of the educational environment is also related to a child’s temperament; however, data on this re- lationship have been collected for a very long time and are extremely limited, necessitating further empirical research to validate the results obtained. This paper examines the rela- tionship between temperament and the parameters of the educational environment, taking into consideration its interactivity (M.Rothbart), the goodness of fit (A.Thomas, S.Chess), the niche picking (S. Scarr, C.McCarthy), the differential susceptibility hypothesis (B. Ellis), and sensitive periods of the development of temperament properties. The possibilities of considering children’s temperament into the implementation of educational programs in preschool institutions are discussed.

show abstract

Associations between broader autism phenotype (BAP) and maternal attachment are moderated by maternal postpartum depression when infants are one month old: A prospective study of the Japan environment & children's study

Hirokawa

Kimura

Ikehara

et al. 2019

Journal of Affective Disorders

View full text Add to dashboard Cite

Child Temperament and Mother's Personality as a Predictors of Maternal Relation to Child

Cited by 4 publications

References 17 publications

Razlike u percipiranome temperamentu dojenčeta, povezivanju s dojenčetom i mentalnome zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje

Razlike u percipiranome temperamentu dojenčeta, povezivanju s dojenčetom i mentalnome zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje

A contextual approach to the characteristics of a preschooler’s temperament: The role of the educational environment

Associations between broader autism phenotype (BAP) and maternal attachment are moderated by maternal postpartum depression when infants are one month old: A prospective study of the Japan environment & children's study

Contact Info

Product

Resources

About