Brižno poduzetništvo u ženskim poslovnim praksama

Abstract

Tea Škokić Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb U radu se propituju rodno uvjetovane prepreke za uspješno poslovanje poduzetnica, posebice u segmentu ravnoteže privatnog i poslovnog života (work-life balance), rodno uvjetovane podjele kućanskih poslova unutar šireg problema socijalne reprodukcije u patrijarhalnim društvima te u segmentu stila vođenja poslovanja. Primijenjena je kvalitativna metodologija karakteristična za etnografska istraživanja -pomoću metode polustrukturiranog intervjua provedeni su razgovori s 24 poduzetnice, dok teorijski okvir pripada feminističkoj kritici roda i diskurzivnoj analizi. Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Srbiji. Ključni nalazi pokazuju da specifične politike i mjere za bolje uključivanje žena u svijet poduzetništva nisu dovoljne ako isključuju širu kritiku patrijarhata, a time i prevladavajućeg koncepta poduzetništva, kroz rodno osviještene međusektorske politike. Novost koju ovo istraživanje donosi odnosi se na neformalne prakse koje žene prakticiraju u svojim formalnim i neformalnim poslovima, a koje imaju potencijala postati jednakovrijedni model poduzetničkog ponašanja. Ključne riječi: poduzetnice, socijalna reprodukcija, ravnoteža privatnog i poslovnog života, stil vođenja, neformalne prakse Uvod 1Politike i strategije razvoja ženskog poduzetništva 2 Europske unije polaze od pretpostavke da je ženski potencijal u tom sektoru gospodarstva nedovoljno iskorišten za ukupan ekonomski rast i nude smjernice za uklanjanje prepreka koje onemogućuju ili, pak, umanjuju mogućnost da se taj potencijal razvije i iskoristi. Pritom se samo 1 Tekst je nastao kao rezultat istraživanja "Women's entrepreneurship between production and reproduction. Report on the ethnographic work carried out in Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo, and Serbia" u sklopu projekta "Closing the gap between formal and informal institutions in the Balkans (INFORM)" (2016. -2019.). Taj je projekt dobio financijska sredstva od programa Europske unije Obzor 2020 za istraživanje i inovacije u skladu s ugovorom br. 693537. 2 U ovom se članku žensko poduzetništvo odnosi isključivo na žene koje djeluju u privatnom sektoru, pri čemu smo uključile i većinske vlasnice poduzeća, suvlasnice u, primjerice, obiteljskim poduzećima, ali i samozaposlene žene. Također smo, s obzirom na osobitosti regionalnog poslovnog konteksta, uključile ne samo formalizirane poduzetničke aktivnosti nego i neformalne oblike poslovanja koji obuhvaćaju neregistrirane aktivnosti u području sive ekonomije. Usp. metodologiju koju primjenjuje Global Entrepreneurship Monitor u godišnjim izvješćima (https:// www.gemconsortium.org/wiki/1149, pristup 4. 10. 2019.).