Božidar Simić, Filip Škiljan, Srbi u Cetinskoj krajini

Abstract

U kolovozu 2017. izašla je knjiga Srbi u Cetinskoj krajini autora Božidara Simića i Filipa Škiljana. Božidar Simić umirovljeni je ekonomist iz Splita koji se duže vrijeme bavi proučavanjem povijesti srpske manjine u Dalmaciji. Filip Škiljan povjesničar je zaposlen u Institutu za migracije i narodnosti te je iza njega pozamašan broj znanstvenih i stručnih radova. Knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi dio bavi se povijesnim migracijama na području Cetinske krajine. Započinje uvodnom stranicom teksta »Cetinska krajina -nepresušni bazen višestoljetnih migracija« te se određuje geografski prostor kojim se knjiga bavi. Cetinska krajina obuhvaća prostor gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine, od izvora pod Dinarom u okolici sela Cetine do njezina ulaska u kanjon ispod Trilja. »Cetinska krajina kao migracijski prostor« naziv je prvog poglavlja u kojem autori upoznaju čitatelja s motivima i načinima migracija te kao primjer ukratko objašnjavaju migracije u tom kraju u 17. i 18. stoljeću. Doseljavanjem Srba i migracijama u kasnom srednjem vijeku (14. i 15. stoljeće) bavi se drugo poglavlje. Emigracija stanovništva zbog osmanskih osvajanja te imigracija nakon oslobođenja od turske vlasti razmatraju se u poglavlju »Migracije uzrokovane rato-vima s Osmanlijama«. Migracije su uzrokovane i ekonomskim krizama koje su se pojavljivale u određenim gospodarskim granama u 18. i 19. stoljeću. Ekonomske krize bile su uzrokovane vremenskim nepogodama te epidemijama kuge koje su često harale. Kuga je uzrokovala iseljavanje dijela stanovništva u Osmansko Carstvo. Kretanje broja cetinskih pravoslavaca u posljednjih dvjesto godina obrađeno je u šestom poglavlju. Iseljavanje Srba u zapadne zemlje, Vojvodinu, Makedoniju, Kosovo te veće gradove u Jugoslaviji tijekom 20. stoljeća tema su sedmoga poglavlja. »Svakodnevni život Srba u Cetinskoj krajini« najveće je poglavlje u knjizi. Etnonim u naslovu suvišan je jer se život susjeda Hrvata nije previše razlikovao. Hajdučenje u Cetinskoj krajini trajalo je cijelo 19. stoljeće, o čemu je napisano zasebno poglavlje. Popis pravoslavnih hramova te djelovanje institucija Pravoslavne crkve obrađeni su u desetom poglavlju. Književnim djelima o Cetinskoj krajini bavi se zadnje poglavlje u prvom dijelu.