Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske

Abstract

Cilj. Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometrijska obilježja, trendove i obrasce povezane s publikacijskom aktivnošću, produktivnošću i suradnjom autora radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine.
 Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je primjenom standardnih bibliometrijskih pokazatelja i alata provedena analiza 986 radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine.
 Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je Vjesnik s 95 % radova objavljenih na hrvatskom jeziku tijekom svih analiziranih razdoblja bio i ostao časopis namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i ostalih informacijskih stručnjaka. Vjesnik se tijekom proteklih 25 godina postupno transformirao iz primarno stručnog u znanstveno-stručni časopis koji objavljuje gotovo podjednak broj znanstveno-istraživačkih (44,2 %) i stručnih (47,2 %) članaka. Ujedno u časopisu svoje radove objavljuje sve veći broj autora iz akademskog okružja, nastavnika i studenata. Većina su radova objavljenih u Vjesniku jednoautorski (72,6 %), ali taj se trend od 2010. godine mijenja u korist višeautorskih radova (51,5 %), što ukazuje na jačanje specijalizacije, kulture suradnje i razvoj suradničkih mreža.
 Ograničenja. Nestandardiziran i neujednačen način navođenja institucionalne pripadnosti autora u časopisu i na povezanim mrežnim izvorima (Hrčak i web-sjedište VBH) zahtijevao je dosta ručnog uređivanja, što je moglo utjecati na određene pogreške. U analizi autorstva i mjerenju autorske produktivnosti moguće su pogreške u izračunu frekvencija uslijed neutvrđene promjene prezimena, najčešće kod autorica zbog udaje.
 Originalnost/vrijednost. Ovo je dubinsko bibliometrijsko istraživanje koje pokriva gotovo čitavo razdoblje (70 godina) izlaženja Vjesnika i analizira publikacijska obilježja časopisa, produktivnost i suradnju autora.

Citatna analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske prema pokazateljima bibliografskih i citatnih baza Scopus i WoSCC: 1950. – 2022.

“…Od samih početaka Vjesnik je imao ulogu prijenosnika novih znanja i informacija iz područja knjižničarstva, a kasnije i iz informacijskih znanosti te srodnih djelatnosti i disciplina. Kako se područje KIZ-a razvijalo, tako se i Vjesnik obogaćivao kontinuiranim rastom baze autora, višeautorskim radovima koji pretpostavljaju suradnju u istraživanju te raznolikosti tema koje prate multidisciplinarnost područja (Pehar, 2022). Važnost Vjesnika i njegov doprinos razvoju knjižničarstva i informacijskih znanosti u Hrvatskoj neupitan je, a kontinuirano održavanje razine kvalitete objavljenih priloga rezultiralo je uključivanjem časopisa u sljedeće bibliografske baze podataka: Scopus 2009.…”

“…Njih je kreirao Institut znanstvenih informacija (Institute for Scientifi c Information -ISI) iz Philadelphije, odnosno osnivač Instituta Eugene Garfi eld, još 1961., odnosno 1970. godine. Pokretanje SCI-a označilo je ključnu prekretnicu u kvantitativnom istraživanju znanosti i široj primjeni statističkih analiza literature (Pehar, 2010b). Garfi eld je 1975. godine kreirao još jednu citatnu bazu pod nazivom Journal Citation Reports (JCR), koja se sastoji od alata pomoću kojih se časopisi mogu vrednovati, rangirati, kategorizirati i uspoređivati.…”

“…Društvo bibliotekara Hrvatske koje djeluje s prekidima od 1940. godine pokrenulo je svoj časopis Vjesnik bibliotekara Hrvatske još 1950. godine. Vjesnik je prije svega namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i informacijskih stručnjaka i u njemu je 95 % priloga napisano hrvatskim jezikom (Pehar, 2022). Uključivanje Vjesnika u referentnu bibliografsku i citatnu bazu Scopus 2009. godine rezultat je njegove kvalitete i kontinuiteta koji nadilaze okvire jedne male zemlje i jezika kojim se koristi mali broj ljudi.…”