Belgium and Democratic Constitution-Making:
                    Prospects for the Future?

Crombrugge, Ronald Van

doi:10.5553/njlp/221307132017046001003

Cited by 1 publication

(1 citation statement)

References 3 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Ustava, sadrži sljedeće faze: a) iniciranje/predlaganje, b) donošenje akta uz prethodnu raspravu u Nacionalnom kongresu (u oba doma), koja se provodi u dva čitanja i c) promulgacija od strane upravnih odbora domova Nacionalnog kongresa (Congresso Nacional do Brasil). S druge strane, postupak mijenjanja Ustava Kraljevine Danske (Danmarks Riges Grundlov), 4 koji je reguliran člankom 88. Ustava, dosta je složeniji i uključuje više faza i subjekata ustavnih promjena: a) predlaganje, b) rasprava u parlamentu i donošenje odluke, c) izbori za novi saziv parlamenta, d) rasprava i donošenje odluke u novom sazivu, e) referendumsko izjašnjavanje građana i f) pribavljanje suglasnosti kralja.…”

Section: Složenost Postupka Revizije Ustavaunclassified

Modeli Revizije Ustava

Hušić

2020

View full text Add to dashboard Cite

Sažetak: U ovom radu, autor se bavi tipiziranjem načina mijenjanja aktualnih ustava u svijetu, polazeći od uloge i značaja subjekata ustavnih promjena u postupku revidiranja ustava. Na osnovu tako utvrđenih obilježja ustavnih pravila o načinu i mogućnostima revizije ustava, autor utvrđuje pet osnovnih modela mijenjanja ustava: a) parlamentarni model, b) referendumski model, c) parlamentarnoreferendumski model, d) inokosni model i e) mješoviti ili kombinirani model. Unutar navedenih modela diferencira se osam tipova i četiri podtipa revizije ustava. Parlamentarni model karakterizira odlučujuća uloga parlamenta uz određene varijacije (pet tipova) ovog modela. Kod referendumskog modela primarno je referendumsko izjašnjavanje građana bez kojeg ne mogu biti izvršene ustavne promjene niti je utvrđena mogućnost anuliranja rezultata referenduma. Parlamentarno-referendumski model je specifičan po približno jednakom značaju odluke parlamenta i građana donesene na referendumu, jer niti jedan od tih subjekata ne može samostalno odlučiti o promjenama. Međutim, i kod ovog modela postoje određene varijacije (tipovi). Inokosni model podrazumijeva ustavnopravne sisteme u kojima o promjenama ustava odlučuje inokosni organ vlasti. Mješoviti model je naročito specifičan zbog mogućnosti donošenja odluka od strane različitih organa neovisno jednog od drugog. Pored toga, u radu se daje pregled osnovnih ustavnih mehanizama ograničavanja i onemogućavanja mijenjanja ustava kao što su a) složenost postupka, b) ograničenost iniciranja i podnošenja prijedloga, c) kvorum i većina, d) klauzule vječnosti. Ključne riječi: ustav, revizija, modeli mijenjanja ustava, inhibicijski mehanizmi revizije ustava Pregledni znanstveni rad UDK 342.4 340.

show abstract

Section: Složenost Postupka Revizije Ustavaunclassified

Modeli Revizije Ustava

Hušić

2020

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

Belgium and Democratic Constitution-Making: Prospects for the Future?

Cited by 1 publication

References 3 publications

Modeli Revizije Ustava

Modeli Revizije Ustava

Contact Info

Product

Resources

About