Attitudes and public punishment preferences: Finnish results of Scandinavian sense of justice research

Abstract

Opinion polls have repeatedly shown that populations favour severe penalties for offenders. However, surveys using a case vignette method, where the attributes of the case described to the respondents are varied, produce more versatile results. Such research gives a nuanced picture of punitive attitudes. In this study, the sentence decisions of laypeople who are informed about the offender's criminal history, ethnic background, gender, social issues and substance abuse were examined. A representative mail survey collected in Finland as part of Scandinavian sense of justice research was used as empirical data. Respondents were presented with six criminal cases and asked to determine sentences for them. All respondents received the same vignettes, but the background attributes of the offenders varied randomly. This study showed that all the background attributes had a clear connection to the sentence decisions. Considering these results, the idea of a 'general punitive attitude', which is commonly used in academic literature, appears to be too simple of a way to look at the relationship between attitudes and punishment decisions.

Odrednice stavova prema neubrojivim počiniteljima kaznenih djela

“…Pretpostavlja se veći doprinos iskustava i stavova nego socio-demografskih karakteristika procjeni opasnosti, neubrojivosti i kažnjavanju počinitelja KD-a te variranje doprinosa pojedinih varijabli ovisno o kriterijskoj varijabli. S obzirom na to da su procjena ubrojivosti, opasnosti i odmjeravanje kazne za počinitelja usko povezani sa spolom, dobi, odnosom i karakteristikama počinitelja/počiniteljice i žrtve, kao i s načinom i okolnostima počinjenja KD-a, pretpostavlja se da će se doprinos tih varijabli objašnjenju kriterijskih varijabli djelomično zadržati i nakon njihove kontrole (v. Kääriäinen, 2018).…”

“…Ljestvica stavova prema svrsi kažnjavanja (Kääriäinen, 2018) obuhvaća dvije podljestvice: retribucija (npr. Kažnjavanje počinitelja kaznenih djela pridonosi izoliranju opasnih kriminalaca iz društva) i rehabilitacija (npr.…”

“…u kojima je korištena obrana počinitelja/počiniteljice neubrojivošću (u daljnjemu tekstu KD sestrične, KD otac, KD sestre). Zbog rijetkosti i složenosti takvih slučajeva, osjetljivosti teme, kao i kompleksnosti odmjeravanja kazne (ne)ubrojivim počiniteljima KD-a, smatralo se da će izlaganje sudionika takvim slučajevima rezultirati utemeljenijim sudovima o ubrojivosti, opasnosti i kazni za (ne)ubrojive počinitelje (v. Erfanian i sur., 2020) te situacijom sličnijom onoj u kojoj se nalaze suci prilikom donošenja presude (Kääriäinen, 2018). Opisi KD-a za potrebe su istraživanja oblikovani na temelju javno dostupnih podataka u medijima uz izmijenjena imena sudionika, a prilikom sažimanja opisa KD-a vodilo se računa o njihovoj ujednačenosti u dužini opisa te o tome da svi uključuju informacije o životu počinitelja/počiniteljice prije KD-a, o počinjenome KD-u, o istrazi, žrtvama te vještačenju.…”

“…Karakteristike su stvarnoga slučaja, odnosno karakteristike počinitelja, žrtve i djela, i nakon uvođenja socio-demografskih varijabli te varijabli iskustva i stavova sudionika u regresijsku analizu zadržale značajan doprinos u objašnjenju opasnosti, (ne)ubrojivosti i primjerene kazne za počinitelje KD-a, što upućuje na to da su opisi konkretnih KD-a zaista sudionicima poslužili kao referentne točke za donošenje sudova (Kääriäinen, 2018).…”

Racial animus and its association with punitive sentencing and crime types: Do Australian community attitudes reflect the United States’?

“…Examining these concepts in a cross-national setting, however, can pose a challenge (Howard et al, 2000). For example, most of the research in the United States has measured punitive attitudes with a single question such as support for the death penalty (Kääriäinen, 2018). This approach does not permit cross-cultural comparisons between the United States and countries like Australia that have abolished the death penalty.…”