Analiza kognitivnog opterećenja strojovođe putničkog vlaka s obzirom na Hrvatski nacionalni sustav vođenja vlakova

Abstract

SIGURNOST 59 (2) 99 -108 (2017) PRETHODNO PRIOPĆENJE 99 SAŽETAK: Radno opterećenje strojovođe predstavlja ključan čimbenik koji utječe na učinkovi-tost i sigurnost procesa vožnje vlaka. Pri tome, suvremeni zahtjevi za povećanjem učinkovitosti procesa upravljanja željezničkim prometom, a koji su povezani sa stabilnosti željezničkog voznog reda i energetskom učinkovitosti vožnje vlakova, mogu rezultirati prekomjernim kognitivnim opterećenjem strojovođa. U ovome radu objašnjen je i analiziran angažman strojovođe u procesu vožnje putničkog vlaka povezan s Hrvatskim nacionalnim sustavom vođenja vlakova, a s obzirom na njegovo kognitivno opterećenje u svrhu procjene utjecaja na sigurnost želje-zničkog prometa. Istraživanje uključuje analizu rada strojovođe u lokomotivama i motornim vlakovima koji se koriste u željezničkom putničkom prometu u Republici Hrvatskoj. U analizu je dodatno uključen i angažman strojovođe gradsko-prigradskog vlaka u sklopu buduće potencijalne primjene sustava podrške u vožnji vlaka. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu uvođenja sustava poluautomatske vožnje gradsko-prigradskih vlakova. UVODRadno opterećenje strojovođe predstavlja važan čimbenik koji može utjecati na učinkovitost i sigurnost željezničkog prometa. Suvremeni zahtjevi za povećanjem učinkovitosti željezničkog prometa s obzirom na stabilnost voznog reda i energetsku učinkovitost, a koji su uvjetovani načinom vožnje vlakova, mogu uzrokovati visoku razinu kognitivnog opterećenja strojovođa, a time i negativan utjecaj na sigurnost željeznič-kog prometa. Mentalno odnosno kognitivno opterećenje strojovođa odnosi se na razinu njihove sposobnosti mentalne obrade informacija za vrijeme obavljanja zadataka u procesu vožnje vlaka i ono predstavalja područje interesa kognitivne ergonomije kao poddiscipline ergonomije koja se bavi izučavanjem mentalnih procesa kao što su percepcija, pamćenje, mišljenje i motorika. Najvažniji aspekti izučavanja kognitivne ergonomije strojovođa uključuju njihov mentalni napor, sposobnost donošenje odluka, interakciju sa sučeljima sustava smještenih u upravljačnici vlaka te njihovu pouzdanost u radu i radni stres tijekom vožnje vlaka. Svrha ovog rada je analizirati postojeće kognitivno opterećenje strojovođe u procesu vožnje putničkog vlaka te istražiti utjecaj njegovog povećanja s obzirom na uvođe-nje sustava podrške u vožnji gradsko-prigradskih vlakova na sigurnost željezničkog prometa na prugama u Republici Hrvatskoj. U skladu s dina-

Sigurnosna analiza sučelja između relejnog uređaja automatskog pružnog bloka i elektroničkog uređaja automatskog željezničko-cestovnog prijelaza

“…Kod takvog načina osiguranje kod vožnje vlakova iz smjera otvorene pruge ŽCP se uključuje automatski nailaskom vlaka na uključne točke prijelaza, a iz smjera kolodvora preko sučelja kolodvorske postavnice, u pravilu unutar postupka postavljanja izlaznog puta vožnje. Treći način izvedbe podrazumijeva automatsko uključivanje prijelaza u oba smjera prometovanja nailaskom vlaka na uključne točke, a kod kojeg se kontrola ispravnosti rada uređaja za osiguranje prijelaza obavlja pomoću kontrolnih pružnih svjetlosnih signala, pri čemu strojovođa uočavanjem signalnog znaka koji ga obavještava da je uređaj neispravan može zaustaviti vlak ispred samog prijelaza (Haramina et al, 2017.). Četvrti način izvedbe, također kao i treći, podrazumijeva automatsko uključivanje prijelaza, ali se za kontrolu stanja prijelaza ne koriste kontrolni pružni signali već se kontrola ispravnosti rada uređaja za osiguranje prijelaza obavlja daljinski u jednom od susjednih trajno zaposjednutih kolodvora.…”