Age Identification: A Comparison between Finnish and North-American Cultures

Abstract

This study examined perceptions of age among Finnish males and females in three age groups; twenty-five to thirty-nine-year-olds (n = 446), forty to fifty-four-year-olds (n = 482) and fifty-five to sixty-four-year-olds (n = 427). The age perceptions of the Finnish sample were further compared with those of a North-American sample with corresponding age groups (n = 169, n = 187, n = 222) reported by Barak, Stern, and Gould (1988). Four age concepts used were chronological age, subjective age, ideal age, and disparity age. As expected on the basis of previous studies in age identification, no difference was found between Finnish males and females in terms of subjective age. Ideal age, however, differentiated Finnish males and females; the age ideal of females was significantly higher when compared with males with respective chronological ages. The comparison between Finnish and North-Eastern U.S. sample indicated that the latter group had more youthful age identity while the Finns expressed a greater acceptance of their present age status. This was seen in higher subjective and ideal ages of Finns when compared with their North-American counterparts. Socio-cultural differences in terms of meanings associated with chronological age and aging are discussed.

The Relationship Between Subjective Age and Some Sociodemographic Characteristics, Personality Traits and Health

“…Istraživanja pokazuju da većina odraslih, posebno u zapadnjačkim individualističkim kulturama, sebe doživljava mlađima u odnosu na kronološku dob te da razlika između subjektivne i kronološke dobi tijekom odrasle dobi s godinama raste (Barak, Mathur, Lee i Zhang, 2001;Barak i Stern, 1986;Degges-White i Myers, 2006;Hatta, Higashikawa i Hatta, 2010;Hubley i Hultsch, 1996;Kaufman i Elder, 2002;Keyes i Westerhof, 2012;Rubin i Bernsten, 2006;Uotinen, 1998;Westerhof i Barrett, 2005;Zupančič, Colnerič i Horvat, 2011). Čini se da se većina ljudi na prijelazu u odraslu dob u svojim 20-im godinama osjeća jednako starima ili nešto starijima, dok se oni stariji od 30 u pravilu osjećaju mlađima u odnosu na kronološku dob.…”

“…Održavanje mladenačkoga dobnog identiteta objašnjava se kao strategija samouzdizanja koja pridonosi subjektivnoj dobrobiti, životnom zadovoljstvu i samopoštovanju odraslih (Borzumato-Gainey, Kennedy, McCabe i Degges-White, 2009; Kleinspehn-Ammerlahn, Kotter-Grühn i Smith, 2008;Stephan, Caudroit i Chalabaev, 2011;Westerhof i Barrett, 2005) te je tipična za individualističke kulture koje veličaju mladost (Westerhof i Barrett, 2005). Novije međukulturne usporedbe subjektivne dobi to potvrđuju i upozoravaju na važnost kulturnog okruženja u istraživanju subjektivne dobi (McCann, Kellermann, Giles, Gallois i Viladot 2004;Uotinen, 1998;Westerhof, Barrett i Steverink, 2003;Westerhof i Barrett, 2005). Ipak, većina istraživanja pokazuje da negativni stereotipi o starenju i strah od starenja nisu značajno povezani sa subjektivnom dobi odraslih osoba (Montepare, 1996(Montepare, , 2009Montepare i Lachman, 1989), što ne ide u prilog prvom objaš-njenju tendencije odraslih da se osjećaju mlađima.…”

“…bračna, roditeljska) preuzmu ranije nego muškarci. Međutim, u većini istraži-vanja nisu utvrđene značajne rodne razlike u subjektivnoj dobi (Barak i sur., 2001;Henderson i sur., 1995;Rubin i Bernsten, 2006;Uotinen, 1998;Zupančič i sur., 2011). Rezultati istraži-vanja odnosa subjektivne dobi i obrazovanja nisu jednoznačni.…”

“…Od ispitanih triju pokazatelja subjektivne dobi, željena je dob vjerojatno najviše pod utjecajem sociokulturnih činitelja (Kaliterna-Lipovčan i sur., 2002). Međukulturne usporedbe pokazuju manju razliku između kronološke i željene dobi u kulturama koje imaju pozitivniji odnos prema starenju i u kojima starije osobe imaju bolji društveni položaj, primjerice u Finskoj, za razliku od SAD-a (Uotinen, 1998). Stoga se, u skladu sa zaključkom koji su izveli Kaliterna-Lipovčan i sur.…”

“…U skladu s rezultatima većine istraživanja (Barak i sur., 2001;Henderson i sur., 1995;Rubin i Bernsten, 2006;Uotinen, 1998;Zupančič i sur., 2011), i u ovome nisu utvrđene značajne rodne razlike u trima pokazateljima subjektivne dobi. To je suprotno očekivanjima mnogih autora da će žene, pod pritiskom imperativa da izgledaju mladoliko, posebno prisutnog u današnje vrijeme, a u želji da tako i izgledaju, doživljavati sebe mlađima.…”