Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati promjene u izraženosti predrasude prema Romima prije, neposredno nakon te 17 mjeseci poslije prikazivanja reality emisije u kojoj je pobjednik bio pripadnik romske manjine te utvrditi hoće li one biti jednakoga smjera kao i promjene u izvještavanju o Romima i problemu njihove diskriminacije u tiskanim medijima. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem u tri točke mjerenja te analizom sadržaja 231 broja tiskanih publikacija izdanih u dvomjesečnom razdoblju prije svake ankete. U skladu s hipotezama, neposredno nakon emisije, utvrđena je manja izraženost otvorene, ali i prikrivene predrasude prema Romima, nego u razdoblju prije emisije. Iako i dalje niži nego prije emisije, rezultati pokazuju trend ponovnoga porasta predrasude 17 mjeseci nakon emisije. Najveći broj novinskih članaka o Romima, najveće površine, s relativno najmanjim udjelom negativnih članaka te s najvišom zastupljenosti teme diskriminacije Roma utvrđen je za vrijeme i neposredno nakon emisije. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da bi već i jedna televizijska emisija mogla dovesti do znatnoga smanjenja predrasuda, što se može ostvariti medijskim kontaktom s pripadnikom manjine i opažanjem pozitivne manjinsko-većinske interakcije, ali i izloženošću medijskoj agendi koja promiče norme međugrupne tolerancije.Ključne riječi: predrasude, hipoteza parasocijalnoga kontakta, teorija postavljanja agende, socijalne norme, intervencije za smanjivanje predrasuda Ajana Löw Stanić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu,