1,3-Dipolarna cikloadicija (I. dio): Dobivanje 1,2,3-triazolnih derivata u nukleozidnoj kemiji

Abstract

et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (I. dio): Dobivanje 1,2,3-triazolnih derivata…, (2015) 481−498 Uvod Kada je 1953. godine obznanjen model DNA s dvostrukom uzvojnicom te objašnjen princip genetskog koda i uloga nukleinskih kiselina u stanicama, ispitivanje biološke aktivnosti nukleozida i njihovih fosforiliranih derivata postalo je fundamentalno i neiscrpno područje znanstvenog interesa. Prvi radovi iz ovog područja bili su usredotočeni na transformaciju nukleobaze vezane na neki šećer ili je transformacija provedena samo na šećernoj komponenti prirodnog nukleozida. Tek 1974. godine otkrićem prvog primjenjivog antivirusnog lijeka aciklovira 1 interes se proši-rio i na spojeve u kojima se nukleobaza i šećerna komponenta značajno razlikuju od prirodnih struktura te je otkriveno da neki od njih imaju antitumorsku, antivirusnu i/ili antibakterijsku aktivnost.U potrazi za novim biološki aktivnim nukleozidnim derivatima razvijene su brojne metode njihove sinteze. Tako je posljednjih godina intenzivno razvijeno područje primjene paladijem kataliziranih reakcija adicija i supstitucija (Richard F. Heck, Ei-ichi Negishi i Akira Suzuki; Nobelova nagrada za kemiju 2010. godine). Još šezdesetih godina prošlog stoljeća otkrivena je Heckova reakcija 2,3,4 stvaranja veze ugljik-ugljik, ali je njezina primjena intenzivirana tek osamdesetih godina kada su Bergstrom i sur. objavili nekoliko radova u kojima opisuju reakcije povezivanja nukleozida s alilnim halogenidima, 5 olefinskim spojevima, 6 alkoholima i acetatima. 7 Druga metoda Pd(0)-katalizirane reakcije alkiliranja, tzv. Tsuji-Trostova reakcija, također je pokazala velik potencijal zbog široke primjene i relativno jednostavnih reakcijskih uvjeta. 3Paladijem katalizirane reakcije mogu se provoditi i s različi-tim organometalnim spojevima kao što su organokositrovi (Stille), 3,8 organocinkovi (Negishi), 9 organosilicijevi (Hiyama) 10 ili organoborovi spojevi (Suzuki). 3Osnovni razlog za veliku upotrebu paladija u sintezi je to što se stvaranjem nove veze ugljik-ugljik pruža mogućnost novih strukturnih transformacija molekule. U tablici 1 prikazane su najčešće paladijem katalizirane reakcije povezivanja primijenjene u kemiji nukleozida.Osim što su primjenom paladijem kataliziranih reakcija pripravljeni mnogi biološki aktivni derivati nukleobaza/ nukleozida, takvi spojevi mogu biti i prekursori drugih interesantnih derivata u brojnim reakcijama. U ovom radu bit će prikazane primjene različitih alkinilnih derivata nukleobaza/nukleozida (pripravljenih paladijem kataliziranim reakcijama) u 1,3-dipolarnoj cikloadicijskoj reakciji s azidima u reakcijskim uvjetima koji omogućuju dobivanje 1,2,3-triazolnih specija. Klik-kemijaPojam klik-kemije prvi su put upotrijebili Sharpless i sur. 2001. godine, 11 a nedvojbeno predstavlja jedan od najpopularnijih pristupa u suvremenoj organskoj sintezi.12 Njime su objedinili široku paletu kemijskih reakcija nastajanja veze ugljik-heteroatom u kojima se brzo i pouzdano dolazi do produkata spajanjem više manjih jedinica. Postoji ne-1,3-Dipol...