Sustavi zdravstvene politike u svijetu: osnovna obilježja i aktualni procesi

Abstract

Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilište u Zagrebu Izvorni znanstveni članak UDK: 614.4/9.332.316.4 Primljeno: ožujak 1999. Rad analizira sustave zdravstvene politike u svijetu prikazujući, ponajprije, društvene čimbenike kojima komparativna socijalna politika procjenjuje suvremeni razvoj zdravstvenih sustava: ekonomski okvir, demografska kretanja, epidemiološki trendovi, društveni kontekst i državna organizacija. Pozornost je, posebice, posvećena ekonomskim mogućnostima izdvajanja za zdravstvo, društvenim kretanjima koja uvjetuju poskupljenje zdravstvenih troškova te različitim državnim modelima financiranja i organizacije zdravstvenih sustava. U drugom se dijelu rada prikazuju aktualni problemi organizacije i razvoja zdravstvenih sustava u pojedinim zemljama svijeta, pri čemu se identificiraju različiti načini odgovora pojedinih država na iste ili slične izazove. Na kraju rada analiziraju se neke najosnovnije tendencije koje će određivati budući razvoj sustava zdravstvene politike, kao što su tendencije decentralizacije i privatizacije, načini pristupa zdravstvenim uslugama iprava građana, pokušaji kontrole i ograničavanja zdravstvenih troškova i sl. Ključne riječi: sustavi zdravstvene politike, financiranje i organizacija zdravstvene skrbi, zdravstveni troškovi, privatizacija u zdravstvu UVOD Key words: health policy systems, financing and organisation of health care, expenses for health, privatisation in health care.

Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva

“…U prvo vrijeme to osiguranje bilo je ograničeno samo na kategorije siromašnih radnika i određene vrste poslova. Krajem 19. stoljeća na području Austro-Ugarske monarhije uvodi se obvezno socijalno osiguranje za slučaj nesreće na poslu, a godinu kasnije i osiguranje za slučaj bolesti (Zrinščak, 1999). Tako se u Austriji (pa tako i na dijelu tadašnjeg teritorija Hrvatske) 1887. uvodi obvezno socijalno osiguranje za slučaj nesreće na poslu a 1888. i osiguranje za slučaj bolesti (Zrinščak, 1999).…”

“…Krajem 19. stoljeća na području Austro-Ugarske monarhije uvodi se obvezno socijalno osiguranje za slučaj nesreće na poslu, a godinu kasnije i osiguranje za slučaj bolesti (Zrinščak, 1999). Tako se u Austriji (pa tako i na dijelu tadašnjeg teritorija Hrvatske) 1887. uvodi obvezno socijalno osiguranje za slučaj nesreće na poslu a 1888. i osiguranje za slučaj bolesti (Zrinščak, 1999). U današnje vrijeme podrazumijeva se da osoba koja je bila tijekom života u radnom odnosu ima pravo na određenu naknadu nakon završetka radnog vijeka.…”