2018
DOI: 10.21301/eap.v13i2.1
|View full text |Cite
|
Sign up to set email alerts
|

Music as an Instrument of Making a Sociocultural Otherness

Abstract: Појам „музика“ треба посматрати као синестезички концепт: утисци о њој не преносе се искључиво чулом слуха, већ и чулом вида, а њено дејство може се посматрати као интелектуално и емотивно, као однос према одсвираном или изреченом у тексту песме, али и према самој појави или наступу музичара, извођењу музичког дела и томе слично. Другим речима, музиком не саобраћамо само тако што је свирамо и слушамо, већ и тако што је схватамо – у смислу културног и друштвеног феномена. Они који користе на такав начин схваћен… Show more

Help me understand this report

Search citation statements

Order By: Relevance

Paper Sections

Select...
1
1
1

Citation Types

0
1
0
1

Year Published

2020
2020
2023
2023

Publication Types

Select...
3

Relationship

0
3

Authors

Journals

citations
Cited by 3 publications
(3 citation statements)
references
References 33 publications
(33 reference statements)
0
1
0
1
Order By: Relevance
“…The major fields of his research primarily relate to cultural ideas about the body, cultural use of human biophysical capacities, and physical cultural interventions on the body. The contribution of this research is in the systematization of local cultural and intercultural ideas about the body and ways of using it (Žikić 2016a , 2018 ).…”
Section: Emerging Subdisciplines Fields and Themes Of Research At The...mentioning
confidence: 99%
“…The major fields of his research primarily relate to cultural ideas about the body, cultural use of human biophysical capacities, and physical cultural interventions on the body. The contribution of this research is in the systematization of local cultural and intercultural ideas about the body and ways of using it (Žikić 2016a , 2018 ).…”
Section: Emerging Subdisciplines Fields and Themes Of Research At The...mentioning
confidence: 99%
“…Mogućnost aktivnog učestvovanja u konstruisanju, a time i reprezentovanju sociokulturne drugosti muzika duguje 'sopstvenoj' sposobnosti transformisanja od pasivnog zvučnog prostora, koji biva označavan, u aktivni, koji sada dejstvuje na više identitetskih nivoa -individualnom, kolektivnom, lokalnom, globalnom, itd. (Žikić i Milenković, 2018;Ristivojević, 2013;Blagojević, 2019;. Sa stanovišta pravoslavnog bogoslovlja moguće je ponuditi razumevanje Crkve različito od onog koje proizilazi iz definisanja Hrišćanstva kao jedne od monoteističkih religija.…”
Section: Uvodunclassified
“…world music) predstavljaju pozornicu na kojoj se odmeravaju i uzajamno definišu etnički identiteti. Kroz muzičku percepciju i prepoznavanje drugih kultura i stalno postavljanje pitanja "koja je čija muzika", obnavljaju se tenzije između sopstva i drugosti (Ristivojević 2009;Žikić i Milenković 2018). Etničke zajednice pružaju osećaj utočišta u stalnim društvenim pomeranjima, koje čuvaju jedinstvo identiteta, između ostalog i kroz baštinjenje tradicionalne muzike (Goertzen 2001;Manuel 1994).…”
Section: Kulturna Psihologija Muzikeunclassified