Emotions outside the box—the new phenomenology of feeling and corporeality

Schmitz, Hermann; Müllan, Rudolf Owen; Slaby, Jan

doi:10.1007/s11097-011-9195-1

Cited by 168 publications

(74 citation statements)

References 3 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Nadalje, Schmitz opisuje originarno iskustvo prostora kao iskustvo prostora bez površine koji se neposredno osjećaju u tijelu i u načinu na koji tijelo reagira na atmosferu oko njega. I samo tijelo je takav prostor, primarniji od fizičkog pojma prostora (Schmitz, Müllan, Slaby 2011). Gallagher i Zahavi također fenomenološki razvijaju centralni pojam živog tijela i tjelesnog prostora.…”

Section: Utjelovljenost I Naturalizacijaunclassified

Embodied Consciousness and Naturalized Phenomenology

Nikolić¹

2017

Filoz. istraž.

View full text Add to dashboard Cite

Sažetak Tekst istražuje pravac u suvremenoj fenomenologiji i kognitivnoj znanosti koji teži inter disciplinarnoj suradnji dvije discipline. Pažljivim proučavanjem konstitutivne uloge živog tijela (Leib) za svijest i kogniciju, autori poput Varele, Thompsona, Gallaghera i Zahavija razvijaju novu istraživačku paradigmu da bi na originalan način nadišli tradicionalni du alizam duha i tijela. Najprije ću izložiti poziciju 4E obrta u kognitivnoj znanosti u vezi s problemom dualizma duha i tijela. Zatim ću izložiti Husserlov dualistički argument o su ćinskoj razlici između bitka svijesti i bitka svijeta: srž Husserlove transcendentalne metode. U trećem dijelu, objasnit ću kako suvremena enaktivistička i fenomenološka koncepcija živog tijela predstavlja način nadilaženja ontološkog dualizma između svijesti i svijeta, kao i između duha i tijela, te kako se ontološki dualizam može zamijeniti idejom ko-konstitucije utjelovljene svijesti i svijeta. Na kraju ispitujem u kojoj mjeri ova ideja zahtijeva naturali zaciju fenomenologije i branim Husserlov epistemološki dualizam. Ključne riječifenomenologija, kognitivne znanosti, utjelovljena svijest, Edmund Husserl, Leib, kokonsti tucija, naturalizacija fenomenologije 4E obrt u kognitivnoj znanosti 4E pristup kogniciji kišobranpojam je za mnoštvo međusobno labavo pove zanih teorija i istraživačkih projekta u kognitivnoj znanosti koje objedinjuje potreba istraživanja zanemarenih aspekta kognicije: kognicija kao utjelov ljena (embodied), ukorijenjena (embedded), enaktivna (enactive) i proširena (extended). Teza o utjelovljenoj kogniciji zauzima centralno mjesto u ovim pristupima jer se obično smatra da je svaki u nekom obliku podrazumijeva. 1 S obzirom na to da su 4E pristupi još uvijek relativno novi te pojmovi još uvi jek nisu dovoljno izbrušeni, međusobno različiti pravci zajedno se svrstavaju pod jednu ili više od gore navedenih kategorija i klasifikaciju nije uvijek lako izvršiti. U ovom radu, uzimam situiranu kogniciju kao zajednički naziv koji ugrubo obuhvaća sve ove pravce u shvaćanju kognicije. 2 Nazivati svijest i kogniciju situiranima značilo bi da su neodvojivi i zavisni dio šireg sistema u koji također spadaju naše tijelo (što je osnovna ideja teze o utjelovljenoj ko gniciji), kao i prirodno i socijalno okruženje u kojemu je naša svijest ukorije 1 Izuzetak je proširena kognicija koja je od svih gore navedenih pristupa najbliskije povezana s tradicionalnim funkcionalističkim shvaća njem kognicije kao u principu nezavisne od prirode tijela u kome je realizirana. FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 147 God. 37 (2017) O. Nikolić, Utjelovljena svijest i naturalizi rana fenomenologija 546 njena i u kojemu smo neprestano praktično angažirani (aspekt koji naglaša vaju enaktivisti). Naposljetku, prema kontroverznoj tezi o proširenoj svijesti, kognicija se ne odvija samo u mozgu, pa čak nije ograničena ni tijelom indi vidue, nego se proteže i na vanjski svijet (Clark 2008). Ovom spisku često se dodaje i afektivna kognicija koja istražuje emotivne i motivacijske aspekte kognicije, dovode...

show abstract

Section: Utjelovljenost I Naturalizacijaunclassified

Embodied Consciousness and Naturalized Phenomenology

Nikolić¹

2017

Filoz. istraž.

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…However, these authors have different understandings of how atmospheres are sensually perceived. As part of his "new phenomenology" Schmitz's (2009;Schmitz et al, 2011) conceptualises emotions as "atmospheres poured out spatially" (Schmitz et al, 2011, p. 247) and thereby challenges the predominant understanding of emotions as existing in or emerging from an individual's mind or soul. According to Schmitz, it is only in the experience of atmospheres via what he calls the "felt body" (Leib) that emotions become part of a person's life (Schmitz et al, 2011, p. 247).…”

Section: Conceptualising Affective Atmospheresmentioning

confidence: 99%

“…Barnett, 2008;Korf, 2012;Leys, 2011;Wetherell, 2012Wetherell, , 2013; for a recent discussion of a feminist critique, see also Schurr, 2014). In the following, I focus on three fundamental points of criticism that relate to the concepts presented above, since a full review would exceed this paper's scope.…”

Section: Conceptualising Affective Atmospheresmentioning

confidence: 99%

Researching affective atmospheres

Michels

2015

Geogr. Helv.

View full text Add to dashboard Cite

Abstract. In this contribution, I suggest activating the notion of atmospheres as a heuristic device to empirically research affects. I will argue that analysing the composition of atmospheres allows one to take into account three key dimensions of affects: their spatio-materiality, their sensuality and their (in)stability. Building on a process understanding of atmospheres, I reflect on how each of the three dimensions can be empirically researched and how they interplay in the emergence of atmospheres. I will illustrate these reflections with examples from a current research project on an artistic intervention into public spaces in Berlin.

show abstract

“…However,ift he understanding of the other is solely based on verbal expressiont hroughoutt he care process, other relevantw ayso fp erceiving,e xperiencing,a nd expressing are systematically ignored, simply because they are found in the corporal [Leib]l ayer of human beings. This neglects, for example, sensuous experiences such as the smell that caregivers experience when entering apatient's room in the morning,the overall appearance of abed, the feel of atense body during mobilization, or the sound of atiredvoice when care receivers had asleepless night.Following the insightsof corporal-oriented phenomenologies, such as theories of the felt body's constitutiveinvolvementinhuman experience (Schmitz, 2011), aphenomenology of the Alien (Waldenfels, 2011),o raphenomenologyo fP erception ( MerleauPonty, 2013),e xperiences of this corporal formc ondense into a sensing of atmospheres. The felt bodyi sconstitutiveofsituational perception and decision making.Inprofessional care these complex perceptions provide additional value or even correctivestorational-verbal statements, for example, in the case of a patientstating that he or she spentthe night "not badly giventhe circumstances."…”

Section: Introductionmentioning

confidence: 99%