No abstract

No abstract

Uvod Promjene načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova (engl. LULC) rezultat su složenog odnosa između mnoštva prirodnih i društvenih čimbenika (Pijanowski i dr., 2002). Razumijevanje uzroka i posljedica tih promjena postalo je važno jer one utječu na bioraznolikost, dinamiku ugljika, klimu, hidrologiju i život ljudi (Memarian i dr., 2012). Globalni trendovi spomenutih promjena mogu se podijeliti na dvije suprotne kategorije: intenzifikaciju (poljoprivredna ekspanzija, urbanizacija, deforestacija itd.) i ekstenzifikaciju (napuštanje zemljišta, aforestacija itd.) (Díaz i dr., 2011). Polarizacija tih trendova najčešća je na poljoprivrednom zemljištu, najvećem svjetskom staništu. Postoji konsenzus o tome da poljoprivredna intenzifikacija uzrokuje degradaciju zemljišta te smanjuje kvalitetu i kvantitetu usluga koje ekosustavi pružaju čovječanstvu. Međutim, napuštanje ili ekstenzifikacija poljoprivrede ima dvojne posljedice (Rey Benayas i dr., 2007). Negativne posljedice ekstenzifikacije uključuju nestanak tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti, dugoročni gubitak staništa visoke ekološke vrijednosti, povećanu vjerojatnost šumskih požara, invaziju egzotičnih vrsta, nesigurnost hrane (Díaz i dr., 2011), smanjenje bioraznolikosti, gubitak identiteta krajolika itd. (Ruskule i dr., 2012). Neke od pozitivnih posljedica su poboljšana hidrološka regulacija, oporavak tla i sprečavanje erozije, povećanje kvalitete vode, povećana plodnost, biomasa gljiva i aktivnost razlagača te sekvestracija ugljika (Rey Benayas i dr., 2007). Spomenute posljedice nisu jednako relevantne u svim područjima svijeta ili su relevantne u sitnim razmjerima (Rey Benayas i dr., 2007). Danas je bioraznolikost poludivljih poljoprivrednih zemljišta u Europi važna gotovo kao bioraznolikost divljine. Središnji je problem europskih tradicionalnih kulturnih pejzaža njihova nestabilnost, tj. ovisnost o umjerenom ljudskom utjecaju. Ako se zemljište napusti, tradicionalne će pejzaže zamijeniti spontana sekundarna sukcesija. Suprotno, preintenzivan ljudski utjecaj dovest će do transformacije tradicionalnih pejzaža u jednostavnije pejzaže (Plieninger i dr., 2006). Od sredine dvadesetog stoljeća europska su periferna ruralna područja izgubila dosta svoga poludivljega poljoprivrednog zemljišta, a simulacijski su modeli

No abstract

Smart cities are ubiquitous topic today, and emerge as preferred concept for future development of human lifestyle. In the international literature, there are only a few articles dealing critically with the topic of the smart cities, and even fewer of them are interdisciplinary. Integrated sensor systems are a prerequisite for developing the concept of smart cities in practice because individual sensors can hardly meet the demands of the smart cities for complex information. This paper provides an overview of the theoretical concept of smart cities and the integrated sensor systems. The article promotes an interdisciplinary approach to the study of the smart cities, where geomatics should also contribute due to the fact that most of the information has a spatial component.